Nakon koordinacije i uputstva sa Odeljenjem za borbu protiv korupcije Republičkog javnog tužilaštva, Okružno javno tužilaštvu u Zrenjaninu podiglo je optužnicu protiv više lica u slučaju Agroživ, saopštilo je juče Republičko javno tužilaštvo.
Optužnica je podignuta protiv Miroslava Živanovića, Zorana Prebiračevića, Milana Antića, Budimira Đure, Juhasa Šandora, Branka Vranješa, Radeta Đurić, Zorana Trifuljeska, Željka Buvača, Nenada Živanova, Sretenke Ivanišević, Đure Uglješina, Slavka Milićevića, Save Lukića, Steve Krstina, Milana Simonovića, Đurice Krstina, Dragana Lapčevića, Gorana Maka, Nenada Mošorinca i Boška Petrovića.
Nakon koordinacije i uputstva sa Odeljenjem za borbu protiv korupcije Republičkog javnog tužilaštva, Okružno javno tužilaštvu u Zrenjaninu podiglo je optužnicu protiv više lica u slučaju Agroživ, saopštilo je juče Republičko javno tužilaštvo.
Optužnica je podignuta protiv Miroslava Živanovića, Zorana Prebiračevića, Milana Antića, Budimira Đure, Juhasa Šandora, Branka Vranješa, Radeta Đurić, Zorana Trifuljeska, Željka Buvača, Nenada Živanova, Sretenke Ivanišević, Đure Uglješina, Slavka Milićevića, Save Lukića, Steve Krstina, Milana Simonovića, Đurice Krstina, Dragana Lapčevića, Gorana Maka, Nenada Mošorinca i Boška Petrovića. Oni su optuženi zbog sumnje da su zloupotrebama i malverzacijama učnili krivična dela zloupotrebe službenog položaja i pranja novca čime su sebi ostvarili protivpravnu imovinsku korist koja prevazilazi višemilionske dinarske iznose, navodi Tužilaštvo.
Ova krivična dela odvijala su se tako što su suvlasnici kompanije Agroživ Miroslav Živanov, Branko Vranješ, Rade Đurić i Zoran Trifuljesko kao odgovorna lica podstrekavali direktore drugih privrednih subjekata da kupuju vlasničke udele Kompanije Agroživ Pančevo i drugih preduzeća na taj način što su formirali prodajne cene udela znatno veće od knjigovodstvenih. Kupci nisu bili platežno sposobni da izmire preuzete obaveze, niti je bilo realnih očekivanja priliva novčanih sredstava iz kojih bi mogli izmiriti obaveze, tako da je na taj način poverilac Agroživ pokretao postupke pred sudom u kojima je sprovođeno sudsko poravnanje, pa je Agroživ postajao vlasnik privrednih subjekata koji su nerealno kupovali udele Agroživa, a razliku između knjigovodstvene i prodajne cene kompanija je prikazivala kao kapitalnu dobit na osnovu koje su podnosili zahtev za odobrenje kredita poslovnim bankama i dobijali višemilionske iznose kredita za koje nije bilo realno pravnog osnova niti realnih finansijskih sredstava, navodi su u saopštenju Tužilaštva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


