Crna Gora se, među 180 analiziranih zemalja svijeta, nalazi na 84. mjestu sa indeksom percepcije korupcije od 3.3, što je svrstava u zemlje u kojima je ta pojava veoma izražena, pokazuju rezultati istraživanja Transparensi internešnela.
Ta međunarodna nevladina organizacija, koja djeluje u preko 90 država, ove godine u svoje analize prvi put je uključila i Crnu Goru.
Crna Gora se, među 180 analiziranih zemalja svijeta, nalazi na 84. mjestu sa indeksom percepcije korupcije od 3.3, što je svrstava u zemlje u kojima je ta pojava veoma izražena, pokazuju rezultati istraživanja Transparensi internešnela.
Ta međunarodna nevladina organizacija, koja djeluje u preko 90 država, ove godine u svoje analize prvi put je uključila i Crnu Goru. U odnosu na zemlje regiona, Crna Gora sa indeksom 3.3 dijeli 84. mjesto sa Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom.
Policija o korupciji
Budva – Crnogorska Uprava policije u toku 2006. je nadležnim državnim tužiocima podnela krivične prijave kojima su procesuirana 192 krivična dela korupcije, od čega je najviše zloupotreba službenog položaja i davanja i primanja mita. Direktor Uprave policije Veselin Veljović kazao je juče da je od tog broja 39 krivičnih dela prijavljeno specijalnom državnom tužiocu zbog osnovane sumnje da su počinjena na organizovan način.
Crnogorski mediji juče su objavili i analizu konsultantske firme Oksford analitika (Oksana) o aktuelnim procesima u Crnoj Gori.
Napad na direktora podgoričkih Vijesti za uređivačka pitanja Željka Ivanovića, slučaj „Filaret“ i drugi nedavni događaji pokazuju da je dug put koji Crna Gora treba da pređe kako bi postala država u kojoj je vladavina prava čvrsto ukorijenjena, a korupcija i protekcija suzbijeni, zaključuje se u analizi.
„Crna Gora je uspješno izbjegla sprudove referenduma o nezavisnosti. Sada doživljava bum, od kojeg se selektivno bogate pojedinci i dijelovi privrede“, navodi se u analizi, uz stav da vlast pokušava da kontroliše štampu i ućutka kritičare kako bi zadržala svoju moć.
U analizi se navodi da je Crna Gora na putu da u oktobru ove godine potpiše sa EU sporazum o asocijaciji i pridruživanju, te da hoće da zatraži formalni status kandidata u novembra 2008, „uprkos sumnjama EU zbog nivoa organizovanog kriminala, politizovanog karaktera pravosuđa i obima i prirode ruskog prisustva“.
„Dok primorski i južni regioni imaju koristi od ogromnih povećanja vrijednosti nekretnina i ekspanzije turizma, siromašniji, nerazvijeniji sjever i istok gdje žive značajna srpska i muslimanska (bošnjačka) manjina, nijesu uspjele da izvuku korist. Ekonomsko nezadovoljstvo pretvara se u političko“, navodi se u analizi.
Oksan tvrdi da su međunarodna zajednica, lokalne nevladine organizacije i kritičari u medijima „sve zabrinutiji“ prenošenjem vlasništva na ruske of-šor kompanije. „Šef diplomatije Milan Roćen, bivši ambasador u Moskvi, pomogao je dolazak ruskih investicija u ključne sektore privrede“, tvrde analitičari Oksana. Oni procjenjuju da će ruski oligarh Oleg Deripaska kontrolisati oko 40 odsto crnogorskog bruto društvenog proizvoda (BDP) ako mu uspije da kupi pljevaljsku Termoelektranu i Rudnik uglja.
Oksan ocjenjuje da se crnogorski deficit platnog bilansa od oko 30 odsto BDP, „najveći u Evropi“, može kontrolisati dok investicije budu kao sada – oko 25 odsto BDP, ali da je to „neodrživo na duži rok“.
Oksan konstatuje da ništa od analiziranih detalja „nije dovoljno da uzdrma DPS-ovu kontrolu nad vlašću“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
