Iako država iz svoje kase za plate zaposlenih na fakultetima izdvaja istu sumu novca, plate profesora, asistenata i pomoćnih radnika, od fakulteta do fakulteta se razlikuju. Razlike u zaradama su i petostruke, imajući u vidu da se tu i tamo čuje da profesori Pravnog fakulteta u Beogradu zarađuju i više od 200.
Iako država iz svoje kase za plate zaposlenih na fakultetima izdvaja istu sumu novca, plate profesora, asistenata i pomoćnih radnika, od fakulteta do fakulteta se razlikuju. Razlike u zaradama su i petostruke, imajući u vidu da se tu i tamo čuje da profesori Pravnog fakulteta u Beogradu zarađuju i više od 200.000 dinara, a profesor Hemijskog fakulteta oko 47.300 dinara. Koliko tačno zarađuju profesori beogradskog Pravnog fakulteta nismo uspeli da saznamo, jer su nam na fakultetu rekli da je to „službeno poslovna tajna“. Ista suma se pominje i kada je reč o zaradama uhapšenih profesora Pravnog fakulteta u Kragujevcu. Ovakve razlike u platama su sasvim legitimne, jer prema rečima Branka Medojevića, prorektora za finansije Univerziteta u Beogradu, Zakon o visokom obrazovanju, Uredba o finansiranju i Kolektivni ugovor, omogućavaju fakultetima da iz sopstvenih prihoda uvećevaju iznos koji od države dobijaju za plate zaposlenih.
Država profesoru daje 41.300 dinara
Vojkan Jovanović, predsednik Odbora delatnosti univerziteta Sindikata obrazovanja Srbije, za Danas kaže da su od decembra do marta fakulteti dobili za redovnog profesora oko 41.300 dinara, vanrednog 38.400, docenta 35.000, asistenta sa doktoratom 29.000, asistenta pripravnika 25.500 i spremačicu 9.000 dinara.
– Od države svi fakulteti dobijaju istu sumu za plate na osnovu određenih parametara. Sve zavisi od sposobnosti uprave fakulteta, koja uz dobru organizaciju može da „napravi“ pare za fakultet. Fakulteti mogu na različite načine da ostvare prihod, na primer od projekata, inovativnih kurseva, izdavačke delatnosti i samofinansirajućih studenata – kaže Medojević.
Tako neki fakulteti zarađuju novac i povećavaju plate zaposlenih, a neki sav ostvareni prihod potroše na plaćanje troškova.
Miloš Nedeljković, dekan Mašinskog fakulteta, za Danas kaže da zaposleni na tom fakultetu dobijaju tačno onoliko koliko fakultet dobija od države.
– Sav, takozvani, sopstveni prihod fakulteta ide na pokrivanje materijalnih troškova, koje fakultet svakodnevno pravi. Zato nismo u mogućnosti da povećavamo plate – kaže Nedeljković.
Živoslav Tešić, dekan Hemijskog fakulteta, za naš list kaže da je raspon plata na ovom fakultetu vrlo mali. Tako da spremačica dobija oko 15.900 dinara, redovni profesor oko 47.350, asistent oko 33.000 i docent ok 39.000 dinara. Prema njegovim rečima, fakultet ima mogućnost da iz sopstvenih prihoda plate poveća samo za nekoliko procenata u odnosu na sumu koju dobija od države.
Marko Backović, dekan Ekonomskog fakulteta, novinaru Danasa nije mogao da kaže koliko zarađuju profesori ovog fakulteta, ali je rekao, da od 40 do 50 odsto plate daje država a ostatak se dodaje iz sopstvenih prihoda. Backović kaže da je njegova plata oko 100.000 dinara. On navodi da fakultet dosta ulaže u izdavaštvo, projekte i saradnju sa poslodavcima, te da na taj način zarađuje novac i ima mogućnost da plate poveća.
Prema protokolu o ceni rada, koji su u oktobru prošle godine potpisali predstavnici Vlade i reprezentativnih sindikata prosvete, do novembra ove godine redovni profesor fakulteta imaće platu od 795 evra, vanredni profesor 738, docent, naučni saradnik na akademiji ili fakultetu umetnosti imaće 675, asistent magistar i istraživač saradnik 532 evra, asistent pripravnik 489 evra, radnik na finansijskim poslovima sa srednjom stručnom spremom 216, dok će fizički radnik na fakultetu imati 142 evra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


