Barske kornjače koje žive na potezu Palićkog i Ludoškog jezera, postaju sve ugroženije razvojem saobraćaja. One su, naime, u vreme parenja prinuđene da prelaze s jedne strane puta na drugu, i tako postaju žrtve automobila čiji ih vozači često na vreme ne primete. Najčešća mesta njihovog stradanja, gde ih najviše i ima, jesu deonice puteva prema Hajdukovu, na ulazu u naselje Šupljak, kod mosta na kanalu Palić-Ludaš i na prilaznom putu za selo Nosa.

Barske kornjače koje žive na potezu Palićkog i Ludoškog jezera, postaju sve ugroženije razvojem saobraćaja. One su, naime, u vreme parenja prinuđene da prelaze s jedne strane puta na drugu, i tako postaju žrtve automobila čiji ih vozači često na vreme ne primete. Najčešća mesta njihovog stradanja, gde ih najviše i ima, jesu deonice puteva prema Hajdukovu, na ulazu u naselje Šupljak, kod mosta na kanalu Palić-Ludaš i na prilaznom putu za selo Nosa. Zbog toga je subotičko Udruženje za zaštitu nasleđa Protego uputilo predlog subotičkoj opštini da se postave saobraćajni znaci kojima bi se vozači upozoravali da su ušli u „zonu barskih kornjača“, i da one na tim mestima prelaze put. Takva zaštita barskih kornača zahtevala bi postavljanje uočljivih saobraćajnih znakova – sa plavim rubom i siluetom kornjače – na svim mestima gde je kretanje ovih vodozemaca najintenzivnije u vreme njihovog reproduktivnog ciklusa.
– Reč je u stvari o vrsti evropske barske kornjače koja postoji i na ostalim evropskim lokacijama, gde je takođe ugrožena upravo na saobraćajnicama, navodi biolog dr Gabor Mesaroš, predsednik Protega. Mi smo ovu akciju pokrenuli iz dva razloga. Prvi je u činjenici da je Ludoš već zaštićeno područje i samim tim su i sve njegove biljne i životinjske vrste zaštićene kao raritetne. Drugo, kako je jedno istraživanje pokazalo, barske kornjače su na ovom lokalitetu ugrožene i mnogim bolestima. Veoma veliki procenat ispitanih primeraka ovih retkih životinja pokazuje simptome pojedinih oboljenja. Situacija je poražavajuća, a posledica je drastično smanjen broj tih životinja.
Ludoš je inače najnaseljenije stanište ove vrste vodozemaca u Srbiji, a kornjače su bitne kao čistači jezerske vode, ali i kao učesnici jednog važnog eko-sistema koji biva ugrožen kada bilo koja njegova karika izostane. Postavljanje znakova na putu je u stvari samo odlaganje nestanka ove životinjske vrste, a da bi se spasle, potrebno je preduzeti niz drugih mera, među kojima je svakako i izmuljavanje Ludoškog jezera, navode u Protegu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari