Oko 3.500 težih bubrežnih bolesnika širom Srbije u životu održavaju redovni tretmani u nekom od dijaliznih centara, a svake godine evidentira se još 95 novih slučajeva na milion stanovnika. Godinama unazad, oboleli su neretko bili prinuđeni da na dijalizu putuju i stotinak kilometara.
Dolaskom nemačke kompanije Frezenijus medikal ker, situacija se umnogome promenila. Poslednji od četiri Frezenijusova dijalizna centra počeo je da radi prošlog meseca na Novom Beogradu, raspolaže sa 36 najsavremenijih mašina, na kojima u dve smene može da se dijalizira 140 novih pacijenata.
– Reč je o aparatima poslednje generacije Frezenijusove proizvodnje. U Centru u Dragačevskoj ulici u Beogradu već imamo 22 mašine, u Ustaničkoj 16, a u Novom Sadu 32. U julu će biti završen i novi dijalizni centar u Nišu u kome će biti instalirana 32 uređaja – ističe u razgovoru za Danas profesor dr Rajko Hrvačević, nefrolog, medicinski direktor Frezenijus medikal ker u Srbiji.
I postupak prečišćavanja krvi, hemodijafitracija, jeste najsavremeniji. Drugim rečima, pacijenti u Srbiji leče se isto kao i bubrežni bolesnici u zemljama zapada.
– U 2.300 Frezenijusovih dijaliznih centara u svetu dijalizira se 200.000 bolesnika, a svake godine obavi sedam miliona tretmana. Najveći broj centara nalazi se u Severnoj Americi i zapadnoj Evropi. Iako je kvalitet isti, cena dijalize u Srbiji prilagođena je standardu građana Srbije. Za ovu vrstu usluga sklopili smo ugovor sa Republičkim zavodom za zdravstveno osiguranje, tako da cenu od oko 110 evra po tretmanu za domaće osiguranike troškove snosi država. Poređenja radi, isti tretman u Sloveniji košta više od 200 evra – objašnjava prof. Hrvačević. Dijaliza je mnogo više od postupka održavanja ovih bolesnika u životu. Njihovo zdravstveno stanje treba da ostane što bolje do – transplantacije.
– Mnogo se napredovalo ne samo u tehnologiji nego i u količini i vrsti toksina koji se uklanjaju iz krvi. Sada se osim uree i kreatinina, u većoj meri uklanjaju i krupni molekuli uremijskih toksina koji su odgovorni za ozbiljne komplikacije na krvnim sudovima. Na taj način, smanjuje se učestalost komplikacija. Brojne kliničke studije pokazale su da se postupkom hemodijafiltracije smanjuje smrtnost bolesnika za 35 odsto, u odnosu na standardnu dijalizu – kaže poznati nefrolog i dodaje da svi pacijenti dobijaju i prateću terapiju, eritropoetin, za poboljšanje krvne slike, odnosno smanjenje anemije.
Pored savremene dijalize, transplantacija bubrega za ove pacijente ostaje najbolja terapija. Važno je, međutim, u kakvom zdravstvenom stanju bolesnik „dočeka“ presađivanje organa, jer od njega zavisi uspeh operacije, dužina i kvalitet života posle zahvata. Zbog svega toga, važno je da dijaliza bude što kvalitetnija. Nažalost, naši bolesnici čekaju transplantaciju deset i više godina na dijalizi.
Pacijenti koji su osiguranici RZZO mogu da se dijaliziraju u nekom od Frezenijusovih centara ukoliko nema mesta u državnim. Do otvaranja centra u Novom Sadu, neki pacijenti putovali su u Sremsku Mitrovicu ili Zrenjanin, a jedan broj teških bubrežnih bolesnika iz Beograda i dalje tri puta nedeljno putuje u Lazarevac na neophodni tretman. S obzirom na to da sama procedura traje četiri sata, dugo putovanje u oba smera za ove ljude predstavlja dodatni napor. Dijalizni centri rade u dve smene, a uvođenje još jedne bilo bi opterećujuće i za pacijente i za osoblje.
U planu Holidej dijalizni centar
Frezenijus medikal ker planira da napravi Holidej dijalizni centar, u Vrnjačkoj Banji ili na Zlatiboru, namenjen ljudima koji dolaze na odmor. I sada se jedan broj bolesnika iz inostranstva, mahom naših ljudi koji rade van zemlje, povremeno dijalizira u nekom od postojećih centara. Otvaranje Holidej centra sigurno će doneti novi kvalitet razvoju medicinskog turizma u našoj zemlji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


