Skoro tri decenije od genocida u Srebrenici 1Foto: EPA-EFE/JASMIN BRUTUS

Pre tačno 28 godina 11. jula 1995. godine jedinice Vojske Republike Srpske predvođene generalom Ratkom Mladićem su zajedno sa paravojnom formacijom „Škorpioni“ izvršile genocid nad bošnjačkim stanovništvom u regionu Srebrenice koji je bio zona pod zaštitom Ujedninjenih nacija.

Prema podacima koji su do sada poznati, snage predvođene Ratkom Mladićem su ubile oko 8.000 ljudi, mahom muškaraca i dečaka islamske verosipovesti, a porecenjeno je da se starost žrtava kretala od 12 do 77 godina.

Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici potvrđen je brojnim sudskim presudama, od Međunarodnog suda pravde u Hagu, preko Haškog tribunala, do sudova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Mladić je pred međunarodnim krivičnim sudom u Hagu pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora, kao i nekadašnji predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Još tri visokorangirana oficira VRS osuđena su na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici.

Za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal i sudovi u BiH, Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Uprkos svemu ovome, genocid u Srebrenici ima mnogo negatora, koje uglavnom čine srpske političke elite u Bosni i Hercegovini i desničarski orijetnisane strukture u Srbiji. Jedan od najpoznatijih negatora genocida u Srebrenici je i austrijski nobelovac, pisac Peter Handke.

Evropski parlament je 2009. godine doneo Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana da obeležavaju 11. jul kao dan sećanja na genocid u Srebrenici.

Skupština Srbije je nakon toga 2010. godine usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, koju je predložila vladajuća koalicija, predvođena Demokratskom strankom tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića.

Za Deklaraciju je glasalo 127 od 250 poslanika, nakon višečasovne i burne rasprave.

Rezoluciju kojom se osuđuje genocid o Srebrenici 2021. godine su usvojili parlamenti Crne Gore i Kosova. Hrvatski sabor je to učinio 2009. godine, a parlament Severne Makedonije 2010. godine.

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit izjavio je juče u Potočarima da će početi da radi na pronalaženju pravnih rešenja kako bi svi koji negiraju genocid u Srebrenici bili krivično gonjeni.

„Ono što se desilo ovde je užasno. Ja ću već danas i sutra početi raditi na tome da svi oni koji su negirali genocid i nastavljaju to raditi da se protiv njih preduzmu pravne radnje i da se krivično gone“, izjavio je Šmit..

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari