Šta građani Srbije misle o mini hidroelektranama?

Ostavite komentar


  1. Tačan odgovor je 6,6%. Ukupna snaga svih MHE po katastru (ako bi se one izgradile) je oko 482MW. To svako može proveriti jer je katastar MHE dostupan na internetu. Ukupna proizvodnja električne energije po podacima EPS-a je 7326MW (http://eps.rs/lat/poslovanje-ee). Prostom računicom se dobija da bi ukupna snaga svih MHE po katastru bila oko 6,6%.

    1. To je njihova maksimalna snaga u teoriji u praksi je to mnogo manje, svi znamo da te reke potoci leti maltene presuse…

  2. O томе шта грађани Србије мисле о МХЕ, грађани Србије ће наставити да се изјашњавају свим европским и светским медијима којима ће слати дописе и писма, затим Интерполовој организацији за пријаву enviromental crime и корупције, на социјалним медијима таговањем светских звезди које су заштитници животне средине и које ће рећи #recinemhe пошто српске не могу, а можда ће грађани контактирати и Гејтса и ДиКаприа и њихове фондације, потом пред европским судом на којем је пуно грађана већ добило сличне случајеве… Итд.итд. Пред српским и у српским медијима изјашњење нема пуно смисла…
    Пошто Србија доноси увредљиви закон којим дозвољава градњу МХЕ и уништење српских река на више од 80% територије, тако да нема смисла разговарати са Србијом више.

    Србија не чује и треба јој неко да ухвати фотељу у којој удобно седи и да добро протресе и изнесе фотељу напоље заједно са садржајем. И такође да изнесе и кауч са пријатељима, кумовима и таштама…

  3. Samo ne zaboravite da je katastar rađen 1987 godine, hidrološka situacija je značajno izmenjena i mnogi vodozahvati su napravljeni od tada. Na preko 60 lokacija u opšte i nema vode tako da se odustalo od njih, a mnoge druge imaju znatno manji protok vode u koritu reka. Drugo taj katastar se odnosi na „potencijalne lokacije“ a ovi su redom davali dozvole za sve. Osim toga leti je vodostaj na tim rekama višestruko manji pa proizvodnja električne energije pada ispod 1%, a gubitci u EPS-u su oko 17%. Dakle samo gubitci su mnogostruko veći od struje proizvedene na taj način. Da ne pričamo o tome što bi se na taj način oko od 2000km vodotokova našlo u cevima i ukopano u rečna korita gde bi se pobilo sve živo što ima u tim rekama. Osim toga Evropska komisija i Emergetska zajednica su jasno izrazile svoj negativan stav prema ovom problemu kao i mnogobrojna udruženja, vodeće naučne institusije i fakulteti u Srbiji sa veoma jasnom argumentacijom. Čak šta više u evropi se mnoge brane ruše zbog toga, a o ovim cevnim da i ne govorimo, one su zabranjene još pre 20 godina. Zamislite da se za svaku ukopa oko 3km reke. Tako je na primer Jošanica zbrisana sa lica zemlje jer je više od 2/3 u cevima i to je sada mrtva reka, a ima ih još kod nas. Dakle jedno su zvanični podaci a drugo realnost, pa vredi istražiti, što toplo preporučujem. U budućnosti mi i naša deca trebamo sedeti pored reka, a ne pored cevi gde će korist imati neki „investitor“ za šta ćemo mu plaćati skuplju struju 3 puta i to iz svog džepa što se sada izdvaja na našim računima kao deo stavke za OIE, zar ne.

  4. Ne treba biti isključiv
    MHE se mogu graditi na mestina gde planinska reka prelazu u dolinu.
    Dobar primer su MHE na Zapadnoj moravi u Međuvršju i Ovčar Banji.
    Naravno protočne. One ne igrožavaju biljni i životinski svet.
    Derivacione ili ti pak cevne niko više u svetu ne gradi. One zu zakonima zabranjene.
    Više o tome na linku:http://galaksijanova.rs/reka-u-cevi-nije-reka/

      1. Hvala, važno je da je kranulo da se javno priča o velikom biodiverzitetskom problemu.
        Moje tekstove možete pronaći u Novoj Galaksiji i od nove godine nastavljm sa objavljivanjem.
        Saša Rančev je lepo primetio a je praktično svedočim.Količina vode koja uđe uđe u cevi kaomehanička energija dok se transformiše u električnu maksimalno se 60% procenata može iskoristoiti jer su gubitci veliki. Niko ne uzima u obzir 40% gibitaka. Alovni ovi investitori. Oni neće da poštuju prirodne zakone.

Ostavite komentar


Društvo

Naslovna strana

Naslovna strana za 29. april 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Zdravko Šotra, filmski režiser

Danas čitam danas, Danas sam čitao juče i sutra ću čitati Danas zato što je to sve što nam je ostalo od dnevne štampe.