Muzički stil nastao početkom XX veka u SAD; o poreklu reči postoji više tumačenja, ali se nijedno ne može smatrati autentičnim.

(Najautentičnije shvatanje džeza je imao Š. B. – primedba autora)

Osnovne muzičke karakteristike su: sinkopa, vibrato i stalna ritmička pulsacija u taktu 4/4, koja nema odgovarajuću paralelu u klasičnoj muzici.

(Kao ni u muzici gore navedenog Š. B. – primedba autora)

Najuobičajenija forma je tema sa varijacijama koje se improvizuju na stalni harmonski skelet originalne teme, usled čega stvaraoci u džezu predstavljaju izvođače, a ne kompozitore kao u klasičnoj muzici.

(Sem u slučaju Š. B. – primedba autora)

Centralni instrument džez ansambla je bubanj sa pomoćnim udaraljkama; sa klavirom, gitarom i kontrabasom, on čini ritam sekciju; naročito se primenjuju duvački instrumenti (saksofon, klarinet, truba i trombon, a u novije vreme i flauta, oboa, rog) i vibrafon.

(Š. B. je na to znao da kaže: „A može i tako“ – primedba autora)

Veličina ansambla varira od trija do punog sinfonijskog džez orkestra u kome svaki instrument može imati ulogu soliste; dok u malim ansamblima improvizuju svi instrumenti na zadatu temu, džez orkestar se služi pisanim aranžmanima, a improvizuju samo pojedini solisti.

(U slučaju Š. B. nije bilo tih ograničenja – primedba autora)

Mada džez muzika ne isključuje mogućnost plesanja, ona se više približava tipu klasične koncertne muzike nego plesnoj muzici, i oštro se razlikuje od šlagera.

(Nijedan koncert Š. B. nije prošao bez plesa i igre – primedba autora)

Velikoj popularnosti i univerzalnosti džez muzike doprineli su ne samo heterogeni elementi njegovog umetničkog izraza nego i sami njeni propagatori, izvođači koji su mahom veliki virtuozi na svojim instrumentima.

(Kao i virtouzi na svom glasu, kao u slučaju Š. B. – primedba autora)

Idiome džeza sa uspehom je u svojim kompozicijama primenio Džordž Geršvin, a delimično je džez uticao na mnoge savremene kompozitore, npr. Stravinskog, Hindemita, Vajla, Kšeneka, Miloa i dr.

(Pre svih – Šabana Bajramovića – primedba autora).

Miloš Jovanović, prijatelj Šabana Bajramovića Novi Sad, 12. avgusta 2009.

www.hammerproduction.net

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari