Šta stoji iza velikog broja slučajeva akutnog hepatitisa među decom u svetu? 1foto (BETAPHOTO/DRAGAN GOJIĆ/MO)

U poslednjih nekoliko nedelja otkriveno je najmanje 169 slučajeva akutnog hepatitisa nepoznatog porekla među decom, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije. Ovo je neočekivano veliki broj što je zabrinulo zdravstvene stručnjake. Najveći broj obolele dece otkriven je u Velikoj Britaniji a pojedinačni slučajevi registrovani su još u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Rumuniju.

Ono što zabrinjava zdravstvene radnike jeste činjenica da još uvek nemaju konačno objašnjenje pojave većeg broja slučajeva akutnog hepatitisa nepoznatog porekla među decom.

Obolela deca bila su starosti od mesec dana do 16 godina, a za njih oko deset odsto bila je neophodna transplantacija jetre. Takođe, prijavljen je jedan smrtni slučaj među decom povezan sa ovim obolenjem.

Hepatitis je zapalenje jetre koje najčešće prouzrokuju virusi hepatitis A, B,C, D i E. U određenom broju slučajeva dešava se i da hepatitis bude nepoznatog porekla. Međutim teški oblici kakvi su viđeni kod dece u poslednjih par nedelja su veoma retki i ta činjenica privukla je pažnju predstavnika zdravstva uključujući i Svetsku zdrasvtvenu organizaciju.

Kod skoro polovine dece (njih najmanje 74) otkriven je adenovirus zbog čega se pretpostavlja da bi on mogao biti uzročnik akutnog hepatitisa među decom. Ono što međutim zbunjuje lekare jeste činjenica da adenovirus ne izaziva simptome kakvi su viđeni u ovom slučaju.

Svetska zdravstvena organizacija navodi da su adenovirusi česti i da su najčešće praćeni respiratornim simptomima, kao i da mogu izazvati  gastroenteritsi (zapaljenje želuca i creva), konjuktivitis, upalu bešike.

Adenovirus tip 41, za koji se pretpostavlja da je bio prisutan među decom obolelom od akutnog hepatitisa, najčešće je praćen dijarejom, povraćanjem, groznicom, kao i respiratornim simptomima.

– Iako je bilo slučajeva hepatitisa među imunokompromitovanom decom inficiranom adenovirusom, nije do sada poznato da adenovirus tip 41 izaziva hepatitis među inače zdravom decom – navodi SZO.

Simptomi koji su prijavljeni među obolelom decom uključivali su bol u stomaku, dijareju, povraćanje, povišene nivoe enzima jetre, žuticu. U većini slučajeva deca nisu imala temperaturu. Takođe kod jednog broja dece (njih 20) otkriveno je prisustvo SARS-Cov-2 virusa.

Predsednik Udruženja pedijatara Srbije Georgios Konstantinidis kaže za Danas da ne treba stvarati paniku i da je većina slučajeva registrovana u Velikoj Britaniji. On takođe veruje da se ovi slučajevi najpre mogu objasniti infekcijom adenovirusom i da ne postoji uticaj kovida 19.

– U Srbiji, kao ni u susednoj Hrvatskoj i Sloveniji, nije registrovan za sada nijedan slučaj. Većina obolele dece bila je mlađa od četiri-pet godina, i kod značajnog broja otkriven je adenovirus. Jedna od pretpostavki, koja na posredna način ima veze sa kovidom, jeste da se ovo dešava zbog svojevrsnog imunološkog duga, odnosno da je zbog smanjenog kontakta sa virusima tokom pandemije usled mera prevencije i zatvaranja došlo i do manje otpornosti na viruse – kaže dr Konstantinidis.

On ističe i da ono što se zna za sada jeste da ovi slučajevi nisu povezani sa prethodnom vakcinacijom protiv kovida 19.

Infektolog Dragan Delić ranije je objasnio za N1 da pored pet primarnih hepatotropnih virusa, virusa koji se vezuju za ćelije jetre dovodeći do njihovog propadanja (hepatitisa A, B, C, D i E) postoje i drugi potencijalno hepatotropnih virusa koji u sklopu jedne virusne infekcije mogu da oštete jetru. Kako je rekao ranije je zabeleženo da adenovirus kod imunokompromitovanih osoba (na primer osoba kojima je transplantiran organ) može dovesti do zapalenja jetre. Takvi slučajevi međutim nisu zabeleženi kod zdravih ljudi.

-Da li se virus promenio, da li je mutirao pa poprimio neke nove osobine koji mu omogućavaju akutno oštećenje jetre i kod imunokompetentnih, to će nauka vrlo brzo saznati  – kazao je dr Delić, dodajući i da se ne može ni sa sigurnošću tvrditi da je adenovirus uzorčnik u ovim slučajevima.

On je rekao i da oštećenja jetre sa nepoznatim uzročnikom nisu novost, i da se beleže još od 1995. godine, a da na Infektivnoj klinici u Beogradu registruje šest do sedam odsto slučajeva oštećenja jetre sa nepoznatim uzrokom.

Adenovirus se šire respiratornim putem, najčešće među decom u vrtićima i školama. SZO navodi da je trenutni savet prdržavanja najčešćih mera prevencije poput redovnog pranja ruku. SZO takođe navodi da je prioritet otkriti uzrok ovih slučajeva, dok državama savetuje da kod svih pacijenta gde postoji sumnja na ovo obolenje urade opsežne analize.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari