Svako zlo ima svoje dobro 1

Teško je poverovati koliko događaj kao što je pojava virusa kovida 19 može, u kratkom vremenu, šireći se kao plima, nevidljiv, ugroziti ljudsku populaciju.

Upečatljiv je utisak da su i Svetska zdravstvena organizacija i zdravstveni sistemi u najvećem broju zemalja sveta bili nespremni da se suoče sa nepoznatom bolešću (bez obzira što su, gotovo sve zemlje i ranije bile izlagane pandemijama nepoznatih virusa).

Šupljine u organizovanju zdravstvenih sistema posebno su uočene kod najbogatijih država poput SAD, Engleske, Italije, Španije Francuske, Portugala…

Sa veliko dozom sigurnosti može se ustvrditi da je nespremnost zdravstvenog sistema u SAD i krajnja površnost u ocenama mogućih posledica od korone, koju je ispoljio američki predsednik Tramp, bili možda i presudni za njegov izborni poraz.

Sve što se u nekoliko meseci događalo, u nizu, odkrivalo je šupljine u američkom zdravstvenom sistemu, koji je već decenijama unazad predmet nadmetanja republikanaca i demokrata.

Nikada, od osnivanja Amerike, njen demokratski sistem nije bio toliko razobličen i uzdrman.

Međusobne, često i najprizemnije optužbe aktera u izborima za predsednika države (o krađi i kupovini glasova, o nepoverenju u tradicionalni sistemu brojanja glasova), ličile su na scene koje se, povodom izbora spočitavaju zemljama sa autoritarnim sistemima vladavine – daleko od Amerike.

Pandemija i događaji vezani za izbore, uverili su i američke građane da ni njihova demokratija nije više izuzetna.

Prezaduženi svet kao kamion pun nitroglicerina na džombastom drumu

Dali se čovečanstvu, kao šok terapija, trebala desiti zastrašujuća pandemija kovida 19 da bi se, prestrašeno, pribralo.

Da bi svetska oligarhija ali i ljudi na vlasti, u zemljama širom planete, osetili strah i shvatili sopstvenu odgovorost za budućnost sveta?

Možda se prve najave tog straha od pandemije (ali i drugih događanja koji uznemiravaju svet) mogu nazreti kod onih, do 5 odsto svetskih bogataša (koji kontrolišu do 80 odsto svetskog kapitala), okupljenih oko Svetskog ekonomskog foruma u Davosu (SEF).

Jer potezi koje SEF povlači i saopštenja koja se mogu čuti poslednjih nekoliko meseci, u najmanju ruku deluju začuđujuće.

Najpre je SEF, u Beloj knjizi Kapitalizam zainteresovanih strana (septembar 2020) obelodanio nameru da kapitalizam transformiše u socijalizam.

Zatim je iznenadno stiglo i saopštenje da se SEF ove godine iz Švajcarske premešta u Singapur.

Na virtuelnom Davos Agenda samitu, pod pokroviteljstvom SEF, održanom od 25. do 29. januara ove godine, lansiraju se zabrinjavajuće informacije.

Najpre, danas na planeti 700 miliona ljudi boluje od nekog nervnog poremećaja, a do 2030. godine, procenjuje se da će taj broj porasti na više od dve milijarde – svaki četvrti čovek na planeti biće mentalno ugrožen; svet nikad nije bio zaduženiji nego danas.

Zatim, poverioci u ovom trenutku potražuju nezamislivu sumu od 250.000 milijardi dolara.

„Visokozaduženi svet podseća na kamion pun nitroglicerina na džombastom drumu“, primećuje Bil Gejts, osnivač Mikrosofta.

Ključna godina obnove globalnog poverenja

Strahovi kapitalista su više nego opravdani, ne samo zbog pandemije, već pre svega zbog činjenice da se uspeh liberalne globalizacije, čiji su oni promoteri, dovodi u pitanje.

Pre svega zbog otpora i odbojnosti koju prema tom konceptu pruža ostatak sveta.

Ono što kapitalističke zemlje i oligarhe, u ovom haotičnom trenutku, može u najvećoj meri obeshrabriti su zlohude kletve (anateme), koje je na kapitalizam u svojoj Poslanici gradu i svetu nabacio papa Franjo (iz Asisija – 3. oktobra 2020). Iz poslanice se vidi da se poglavar Katoličke crkve pridružio globalnoj antiliberalnoj koaliciji za obračun sa kapitalizmom – jednoj od najvećih pošasti modernog sveta.

Papa, pored ostalog, optužuje kapitalizam za rast novih oblika siromaštva ljudi.

Ipak, oligarsima najteže pada stav u kome se katolička crkva određuje prema privatnoj svojini – „pravo privatne svojine samo (je) sekundarno pravo… crkva ga nikad nije priznala kao apsolutno i nepovredivo… i (crkva) stalno insistira na društvenoj svrsi privatnog vlasništva“.

Ovaj izričit stav crkve ide u pravcu direktnog potkopavanja temelja kapitalizma i može imati dalekosežne posledice.

Jer za očekivati je da i druge verske zajednice mogu podržati poruke iz poslanice pape Franje.

Odnosno, poziv svim vernicima (među kojima su i oligarsi) da se suprotstavljaju pošastima liberalističke globalizacije.

U ovom stanju opšte uznemirenosti sveta, održan je, pomenuti, virtualni samit SEF na kome je učestvovalo dvadesetak svetskih lidera i oko 1.500 predstavnika globanog biznisa.

Samit je održan pod ohrabrujućim geslom Ključna godina obnove globalnog poverenja.

Otvarajući forum Klaus Švab (osnivač SEF) obratio se učesnicima sa vidnom dozom optimizma.

„Sad je momenat kad moramo da prevaziđemo eru nesporazuma, izborimo se sa pandemijom i postavimo temelje novog poretka koji bi bio zasnovan na obnovljenom međunarodnom poverenju i poštovanju“, rekao je on, uveren da je 2021. godina ključna za (dalju) sudbinu čovečanstva.

Kineski predsednik Si Đinping, u ulozi domaćina, obratio se učesnicima samita ohrabrujućim rečima.

„Nema (više) vraćanja na staro. Sa pandemijom i uporednom globalnom ekonomskom krizom bez presedana, svet je podvrgnut promenama kakve nisu viđene u poslednjih sto godina… Sad je trenutak da se zauvek odbiju arogancija, ideološke predrasude, nametanje sopstvenog političkog i društvenog modela, kao i zastareli mentalitet hladnog, trgovinskog ili nekog drugog rata. Kina se zalaže za novi globalni dijalog svih aktera u izgradnji postkovid budućnosti sveta – (za) poredak ravnopravnih umesto dominacije arogantnih“, rekao je, između ostalog.

Predsednik Rusije Vladimir Putin, čija zemlja je izložena ekonomskim sankcijama i neviđenim pritiscima kapitalista (koji su deo plana liberalne globalizacije), upozorio je na neprihvatljivo „agresivno nastojanje da se uspostavi unipolarna dominacija svetom, koja donosi profit samo jednom procentu ljudi“ i da „svet rizikuje da se suoči sa nepredvidivim i potencijalno nekontrolisanim vojnim sukobima“.

Smeši li se svetu svetlija budućnost

Ako Klaus Švab, govoreći u ime svetskih oligarha, čiji je kapital ponajviše koncentrisan u Americi, a koja na samitu nisu učestvovali u najvišem formatu, izražava i stavove SAD, vojno najmoćnije sile sveta, moglo bi se nagovestiti da se svetu smeši svetlija budućnost.

SAD su, na početku mandata novog predsednika suočene sa katastrofalnim posledicama Trampove vladavine.

Događaji, isplivali tokom pandemije (nespremnost zravstvenog sistema) i u finišu izbora za predsednika (protesti zbog navodnih izbornih prevara, upad u Senat…) doveli su u pitanje poverenje američkih građana, ali i sveta, u dotad nedodirljive vrednosti američke demokratije.

Za očekivati je da će demokrate na čelu sa Bajdenom morati da se, u najvećoj meri, posvete saniranju unutrašnjih problema (recesija, nezaposlenost, zaduženost građana i zemlje, klasne, rasne i verskih podeljenosti u zemlji itd).

Mere koje se najavljuju idu u pravcu većeg oporezivanja imovine i profita kapitalista. Neke od mera su i pomoć od po 1.400 dolara svakom građaninu, osiguranje od nezaposlenosti; pomoć za iznajmljivanje stanova, oprost kredita studentima…

Proklamovana je i nova politička deviza demokrata – „Republikanci su većinu u Kongresu koristili da štite bogate i moćne. Mi ćemo je iskoristiti da zaštitimo radničke porodice, bolesne, stare i siromašne“.

Sudeći po istupima vlasnika kapitala okupljenih u SEF i državnika dvadesetak najvećih zemalja sveta, koji su bili gosti Samita (ali i početnom vidljivom opredelenju demokrata u SAD da se najpre usredsrede na rešavanje unutrašnjih problema zemlje), čovečanstvo bi moglo da se ponada da će se još jednom potvrditi, u narodnom iskustvu iskovana uzrečica, iz naslova ovog teksta da svako zlo ima svoje dobro.

Davos „postao“ Singapur

Svetski ekonomski forum koji je trebalo da bude održan od 25. do 28. maja u Singapuru, odložen je za avgust, saopštili su organizatori. Tačnije, SEF će biti održan od 17. do 20. avgusta. Forum je 2002. održan u Njujorku, u znak solidarnosti posle terorističkih napada 11. septembra, što je bio jedini put dosad da se skup održava van Švajcarske. Organizatori su ranije izrazili nadu da će se forum 2022. vratiti u Davos.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari