Haški sud je smanjio kazne za ratne zločine na Kosovu bivšem potpredsedniku Savezne vlade Nikoli Šainoviću, generalu Vladimiru Lazareviću i policijskom generalu Sretenu Lukiću, ali je Žalbeno veće tribunala zadržalo osnovne elemente iz presude da su lideri u Beogradu organizovali zločine na Kosovu 1999. Sud je juče Šainoviću kaznu od 22 godine zatvora smanjio na 18 godina, Lukiću sa 22 na 20, a Lazareviću sa 15 na 14 godina. Pavkoviću je potvrđena kazna od 22 godine zatvora.

Šainović, Lazarević, Lukić i general Nebojša Pavković su 2009. bili osuđeni za ratne zločine na Kosovu, dok je na tom istom suđenju nekadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović oslobođen krivice. Šainovićev branilac Toma Fila izjavio je da presuda znači da će njegov klijent biti na slobodi sledeće godine.

Sud je naveo da je bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević bio najmoćniji komandant srpskih snaga odgovornih za ubistva, silovanja i proterivanja čiji je rezultat bilo bekstvo gotovo 800.000 Albanaca sa Kosova.

U presudi se navodi i da su tokom prisilne deportacije snage SRJ i Srbije ubile najmanje 600 osoba, da su odgovorne za razaranje džamija i seksualno zlostavljanje Albanki.

„Žalbeno veće nalazi da je udruženi zločinački poduhvat postojao, kako je i Pretresno veće utvrdilo, i u celosti odbacuje žalbe Šainovića, Lukića, Pavkovića i Lazarevića i smatra da su oni bili njegov deo“, naveo je sudija Liu Dakun.

Jučerašnja presuda je ukazala na neslaganje između sudija tribunala, posebno izraženo posle oslobađanja od krivice nekadašnjeg načelnika Generalštaba VJ Momčila Perišića.

U februaru prošle godine Perišić je oslobođen krivice za pružanje vojne pomoći Vojsci Republike Srpske pri činjenju zločina, za šta ga je prvostepeno osuđen na 27 godina. Tada je Žalbeno veće zaključilo da je vojna pomoć bila namenjena „ratnom naporu“ bosanskih Srba i da tužilaštvo nije dokazalo da je pružena sa „posebnom namerom“ da snage VRS počine zločine.

Međutim, juče je predsednik Žalbenog veća Liju Dakun odbacio takvo tumačenje međunarodnog prava, odnosno dokazivanje „konkretne usmerenosti“ na zločine. Ocenio je da je to „u direktnom i materijalnom sukobu sa preovlađujućom pravnom naukom“.

Advokat Toma Fila je, pak, ukazao da bi, da je primenjeno tumačenje kao u slučaju Perišića, „kosovska četvorka“ bila oslobođena.

„Da prevedemo na srpski – da je ovo Žalbeno veće sudilo Perišiću, bio bi osuđen, a da je ono veće sudilo ovim optuženim, svi bi bili oslobođeni i kod kuće“, kaže Fila.

Koncept o „konkretnoj usmerenosti“ je ranije osporen u presudi Specijalnog suda za Sijera Leone, izrečenoj u predmetu bivšeg predsednika Liberije Čarlsa Tejlora. Na „konkretnu usmerenost“ u slučaju Perišić pozvala se u žalbi odbrana generala Lazarevića.

Podsetimo, Šainović se dobrovoljno predao Tribunalu 2002, a Pavković, Lazarević i Lukić 2005. Optuženima će se u kaznu uračunati i vreme do sada provedeno u pritvoru u Sheveningenu, a kako je rečeno, biće transferisani u zemlje u kojima će služiti kazne.

Đorđeviću presuda u ponedeljak

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, koji se takođe nalazio na istoj optužnici sa Šainovićem i ostalima, osuđen je prvostepenom presudom na 15 godina zatvora. Po dogovoru sa tužilaštvom, prihvatio je navode te presude, tužilaštvo je odustalo od žalbe u njegovom slučaju, pa je izašao iz pritvora sredinom 2013. posle odsluženih dve trećine određene kazne. U ponedeljak 27. januara biće saopštena poslednja pravosnažna presuda u predmetima vezanim za Kosovo. Naime, pred Žalbeno veće izaći će Vlastimir Đorđević, bivši načelnik Resora javne bezbednosti, koji je prvostepenom presudom osuđen na 27 godina.

Kandić: Poruka tužilaštvu u Srbiji

– Osuđujuća presuda Šainoviću i generalima je očekivana, dok je odbrana najviše očekivala od primene standarda na kojoj se zasniva presuda generalu Momčilu Perišiću. Žalbenom presudom je potvrđeno da su aktivnosti i dejstva VJ i MUP-a bile usmerene na stvaranje etnički homogene teritorije Kosova, odnosno na deportaciju Albanaca, kao jedno od najtežih zločina protiv čovečnosti, što je suprotno nalazima na kojima se zasniva oslobađajuće presuda Perišiću. Nijedan zločin nije doveden u pitanje, nijedna karika u lancu komandovanja nije poljuljana, što znači da domaće Tužilaštvo najveću pažnju treba da posveti generalima i drugim visokim oficirima VJ i MUP-a, a ne da stvaraju percepciju u javnosti da su pojedinci, i to iz kriminalnih krugova, koristili NATO bombardovanja za nezakonite radnje – kaže za Danas Nataša Kandić, koordinatorka projekta REKOM.

Vukčević: Presuda očekivana

– Tužilaštvo za ratne zločine će nastaviti da privodi pravdi odgovorne za zločine, bez obzira na njihovu poziciju u komandnom lancu, na osnovu materijala koje je prikupio Haški tribunal, uključujući i ovaj predmet, ali i na osnovu sopstvenih istraga, kako bi žrtve ostvarile pravo na pravdu i dostojanstvo, izjavio je tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević. U njegovoj pisanoj izjavi ocenjuje se da presuda Žalbenog veća nije neočekivana.

– Interesantan zaključak ovog Žalbenog veća je da se nije složilo sa presudom Žalbenog veća u predmetu „Perišić“ u delu u kojem je odlučivano da je element odgovornosti pomaganja i podržavanja konkretna usmerenost takve pomoći, smatra Vukčević i ukazuje da veće nije povećalo kazne optuženima iako je utvrdilo da su odgovorni i za neke zločine za koje su oslobođeni.

Nikola Šainović, kazna umanjena četiri godine

– u Haškom tribunalu od maja 2003. godine, a dve trećine kazne za njega ističu 2015.

Šainović (66) je bivši premijer Srbije i potpredsednik Vlade Jugoslavije. U februaru 1999. godine bio je jedan od srpskih predstavnika u pregovorima u Rambujeu.

Nebojša Pavković, potvrđena kazna od 22 godine

– u Tribunalu se nalazi od 2005. godine, a dve trećine kazne mu ističu 2019.

Pavković (68) je od 1994. godine bio u Prištinskom korpusu Vojske Jugoslavije. Slobodan Milošević ga je zbog zalaganja tokom ratne 1999. godine odlikovao Ordenom slobode. Za načelnika Generalštaba VJ imenovan je februara 2000, gde je ostao do 24. juna 2002. godine. Bio je kandidat na predsedničkim izborima 2002.

Sreten Lukić, kazna umanjena za dve godine

– u aprilu 2005. njegovo izručenje predstavljeno kao dobrovoljna predaja, dve trećine kazne ističu 2018.

Lukić (59) je tokom 1999. godine bio načelnik Štaba MUP Srbije na Kosovu i Metohiji. Nakon petooktobarskih promena 2000. postavljen je za pomoćnika ministra unutrašnjih poslova. Takođe, kasnije je bio i na mestu načelnika Resora javne bezbednosti. Lukić je 1991. nagrađen pištoljem od saveznog sekretara za unutrašnje poslove i 1999. bronzanom plaketom SUBNOR-a, odlikovan i Ordenom Jugoslovenske zastave I stepena i medaljom „Obilić“.

Vlastimir Lazarević, kazna umanjena za godinu dana

– od 2005. godine u Hagu, što znači da bi ove godine mogao da izađe na slobodu, pošto je osuđen na 14 godina.

Lazarević (65) je 1998. godine, kao general pukovnik VJ, imenovan za načelnika Štaba Prištinskog korpusa, da bi pola godine kasnije postao i komandant Prištinskog korpusa. Početkom 2000. postavljen je za komandanta Treće armijske oblasti VJ. Slobodan Milošević ga je četiri puta vanredno unapređivao, a odlikovao ga je i Ordenom ratne zastave. Ukazom nekadašnjeg predsednika SRJ Vojislava Koštunice 2002. godine postavljen je na položaj načelnika Sektora za kopnenu vojsku, gde je ostao do sredine 2003.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari