Reći ljudima da biologija i životna sredina uzrokuju gojaznost znači nuditi im jednu stvar koju želimo da izbegnemo: izgovor – rekao je Lensli.

Kilogrami nadiru

Problemi s telesnom težinom, prema procenama vlade, zdravstveni sistem Velike Britanije i širu ekonomiju godišnje koštaju oko 16 milijardi funti, a očekuje se da će do sredine veka cifra narasti na 50 milijardi funti godišnje.

Reći ljudima da biologija i životna sredina uzrokuju gojaznost znači nuditi im jednu stvar koju želimo da izbegnemo: izgovor – rekao je Lensli.

Kilogrami nadiru

Problemi s telesnom težinom, prema procenama vlade, zdravstveni sistem Velike Britanije i širu ekonomiju godišnje koštaju oko 16 milijardi funti, a očekuje se da će do sredine veka cifra narasti na 50 milijardi funti godišnje. Gotovo četvrtina muškaraca i žena u Engleskoj je gojazna, podatak je Ministarstva zdravlja. Do 18 odsto dece od dve do 15 godina je gojazno, a još 14 odsto prati opis da imaju prekomernu telesnu težinu. Prošlogodišnji vladin izveštaj ukazuje na to da će, ukoliko se sadašnje tendencije u životnom stilu nastave, 2050. godine biti gojazno oko 60 odsto muškaraca i 50 odsto žena u Britaniji. Preostalih 35 odsto, procenila je vlada, imaće prekomernu telesnu težinu.

Što više gojaznih ljudi vide oko sebe, naveo je Lensli, veća je mogućnost da i drugi nabace kilograme, a isto je i sa opijanjem i preranim stupanjem u seksualne odnose. Zahtevajući da se izgovori zaborave, ministar u senci je naveo niz mera koje treba da razmotri torijevska radna grupa.
Među njima su podrška predlozima Evropske unije da se uvedu obavezna upozorenja na prehrambenim proizvodima, zahtev industriji hrane da smanji porcije, redukcija reklamiranja hrane i promocija zdravog života.
Lensli je rekao da mali biznis treba podstaći da poboljša zdravlje svojih zaposlenih, i najavio akciju koja treba da obezbedi da ljudi imaju „mogućnosti, informacije i podstrek“ za zdrav život. Torijevski lider Dejvid Kameron prošlog meseca je rekao da „siromašni, gojazni i lenji troše suviše vremena okrivljujući društvene probleme za sopstvene nedostatke“.
Insistirajući da konzervativna vlada neće predstavljati državu „dadilju“, Lensli je negirao da predlozi znače govoriti ljudima šta da rade.
– Bavljenje pitanjem životnih prilika neće biti uvod u podučavanje naroda, jer ljudi nemaju izgovor da ne vežbaju ili ne jedu voće i povrće. Raditi posao dadilje – pogotovo među odraslima – verovatno bi bilo kontraproduktivno. Dakle, informisanje je poželjno, ne i držanje lekcija. Nema izgovora i nema dadilja – rekao je Lensli. Torijevci, prema njegovim rečima, za tinejdžere imaju planove s modelima društvenih uloga i tehnikama socijalnog marketinga, što je više od prostog ukazivanja na štetnost „rizičnog ponašanja“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari