U Subotu je na kninsku tvrđavu stigao spomenik nekadašnjem predsedniku Hrvatske Franji Tuđmanu koji će biti otkriven 5. avgusta, povodom proslave 20. godišnjice vojne akcije „Oluja“ u Kninu. Gradonačelnica Knina Josipa Rimac za Hinu navodi kako je podignut postament težak 1,8 tona, a nakon toga je postavljen i spomenik autora, kipara Mirka Vuce, težak 500 kilograma, koji je izradila livnica Ujević. Spomenik je prevezen uz pomoć Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, kako kaže Rimac, jer ga je bilo nemoguće na drugačiji način prevesti na tvrđavu.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Spomenik je plaćen iz kninskog gradskog budžeta, a ukupno je investicija koštala oko 79.000 evra. Josipa Rimac navodi kako je dopremanje spomenika prvog hrvatskog predsednika na kninsku tvrđavu bio za Kninjane istorijski trenutak koji je probudio posebne osećaje.

Dvadeset godina od „Oluje“ u Hrvatskoj će se obeležiti dvema proslavama. U Kninu 5. avgusta, te dan ranije vojnom paradom u Zagrebu.

Reditelj Oliver Frljić saopštio je da je Slobodna Dalmacija pokrenula medijski linč i da je netačan naslov iz tog lista da u Rijeci pravi proslavu kontra-Oluja.

Splitska Slobodna Dalmacija objavila je 29. jula na naslovnoj strani štampanog izdanja naslov „U Rijeci spremaju kontra-Oluju“, da bi isti tekst bio objavljen i na sajtu novina sa naslovom „Frljić i Pupovac u Rijeci organiziraju proslavu kontra-Oluje!“. Tekst najavljuje događaj koji je zakazan u riječkom pozorištu za 5. avgust.

Upravnik riječkog HNK Ivana pl. Zajca, Frljić, uputio je predsedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću otvoreno pismo u kojem traži da se javno izjasni o ovom postupku Slobodne Dalmacije. Frljić je u pismu naveo da je Slobodna Dalmacija pokrenula medijski linč protiv organizatora i učesnika skupa koji je najavljen za 5. avgust.

„Peti avgust će u riječkom HNK pet žena različitih nacionalnosti ispričati svoje ratne priče. Reč je o pokušaju da se o ratu govori ne iz pozicije nacionalne pripadnosti, već iz pozicije žene. Ceo skup je zamišljen kao afirmacija kulture mira. Kroz njega bi trebalo dati prostor onim iskustvima koja inače nisu prisutna u javnom prostoru. Iako je dobila ove informacije, a novinar Davor Krile napisao tekst koji ih je tačno interpretirao, Slobodna Dalmacija je odlučila navedeni tekst opremiti na način da se protiv organizatora i učesnika skupa pokrene medijski linč. Tekst je naslovljen: „U Rijeci spremaju 'KONTRA-OLUJU'“, iako takav naslov nema nikakve veze niti sa sadržajem teksta, niti sa sadržajem planiranog skupa. Većina portala prenela je samo naslov, te svoje dalje interpretacije gradila na njemu“, naveo je Frljić.

Frljić je zatražio od Lekovića da se javno izjasni o tome da je reč o eklatantnom primeru kršenja novinarske etike.

Predsednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković upozorava da je postupak uredništva splitskog dnevnika „nedopustiv, neprofesionalan i opasan“, jer su „sadržajno potpuno korektan tekst svog novinara Davora Krile naslovili krajnje neprofesionalno i huškački“.

„Štaviše, tako „opremljen“ tekst je najavljen i na naslovnoj strani Slobodne Dalmacije od 29. jula tvrdnjom: U Rijeci spremaju 'kontra-Oluju'“, naveo je Leković.

Smatrajući naslovnu stranu Slobodne Dalmacije na kojoj stoji „U Rijeci spremaju kontra-Oluju“ prostačkom manipulacijom, oglasio se riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

U svom saopštenju on je opremu teksta u Slobodnoj Dalmaciji naziva „medijskom manipulacijom bez presedana“ i podseća da će u Rijeci 5. avgusta nizom manifestacija biti obeležena godišnjica „Oluje“ jer su „Rijeka i Riječani ponosni na činjenicu da je u akciji Oluja, kojom je oslobođen velik deo do tada okupirane teritorije Hrvatske, učestvovao velik broj naših sugrađana. Mnogi od njih nikada se nisu vratili svojim kućama, i ovaj grad ceni i poštuje njihovu žrtvu i žrtvu svih učesnika „Domovinskog rata“.

Riječko Hrvatsko narodno kazalište saopštilo je da će na godišnjicu „Oluje“ 5. avgusta, dok bude trajala centralna proslava u Kninu, u riječkom HNK pet proteranih žena različite nacionalnosti ispričati svoja sećanja na te ratne dane.

„Kroz njihova sećanja i životne priče pokušaće se ukazati da je rat ipak puno kompleksniji od onoga kako ga pokušava predstaviti službena/e politika/e. NJihova kontrasećanja koja nisu usmerena protiv već otvaraju drugu perspektivu, pokušaj su da se ispričaju i čuju one priče koje uvek ostaju negde na marginama ili nikad ispričane, priče što ih verojatno neće zabeležiti ni službena istorija“, stoju u saopštenju HNK povodom najavljenog događaja.

„Ovim događanjem pokušavamo otvoriti i javnu debatu o položaju žena u ratu, progovoriti o zamjeni ratnog nasilja nad ženskim subjektom „mirnodopskim“ nasiljem kroz dominantne/muške narative o ratu, te mogućnosti emancipacije od njih kroz kreiranje prostora ženskog sjećanja“.

Vulin: Sramna odluka vlasti u Sarajevu

Povodom 20 godina od akcije „Oluja“ u Zagrebu će biti održano odavanje počasti žrtvama te vojne operacije u organizaciji nevladinih organizacija. Ista akcija u Sarajevu je zabranjena.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin osudio je juče odluku vlasti u Sarajevu i poručio da Srbija vodi mirotvornu politiku, ali da se neće zarad dobrosusedskih odnosa praviti da se „Oluja“ nije dogodila.

Srbi imaju pravo da žale za 250.000 sunarodnika koji su za četiri dana ubijeni i trajno proterani iz Hrvatske, kazao je Vulin.

„To je nešto što je beleg sramote za vlasti u Sarajevu, kao i za svaku vlast koja nije u stanju da spusti glavu pred tuđom patnjom“, rekao je Vulin novinarima u Beogradu.

LJudima je u Sarajevu zabranjeno da žale i da kažu da im je strašno teško što je 250.000 ljudi u četiri dana trajno proterano sa svojih ognjišta, rekao je Vulin i istakao da ni u Drugom svetskom ratu tako veliki broj ljudi za tako kratko vreme nije bio trajno proteran.

„Ne smete to da obeležite u Sarajevu, mestu koje bi trebalo posebno da oseća patnje i da razume druge, jer je to Sarajevo od celog sveta uvek tražilo saosećanje i podršku za patnje svojih sugrađana. Zašto su onda naše patnje manje?“ zapitao je Vulin.

„Izgleda da srpske rane nikog ne bole osim nas samih, izgleda da našu patnju treba sakrivati i da je nepristojno da Srbi obeleže svoje stradanje“, kazao je Vulin.

On je ponovio da će Srbija 4. i 5. avgusta obeležiti dan progona Srba iz Hrvatske, odnosno istorijsku istinu i poručio da Srbija vodi mirotvornu politiku, ali da se neće zarad dobrosusedskih odnosa praviti da se „Oluja“ nije dogodila i da neće okrenuti glavu od srpskih žrtava, patnji i stradanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari