Broj samoubistava u Srbiji je za proteklih nešto više od 50 godina (1953-2005) gotovo udvostručen. Stope samoubistva su bile najviše 1992, 1993. i 1997. godine, kada je zabeleženo 21 samoubistvo na 100.000 stanovnika. Početkom 1950-ih stope samoubistava su bile gotovo dvostruko niže i iznosile su oko 12 samoubistava na 100.

Broj samoubistava u Srbiji je za proteklih nešto više od 50 godina (1953-2005) gotovo udvostručen. Stope samoubistva su bile najviše 1992, 1993. i 1997. godine, kada je zabeleženo 21 samoubistvo na 100.000 stanovnika. Početkom 1950-ih stope samoubistava su bile gotovo dvostruko niže i iznosile su oko 12 samoubistava na 100.000 stanovnika. Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, objavljenim u Demografskom pregledu, u Srbiji su 2005. registrovana 1.442 samoubistva, odnosno 96 više nego prethodne godine. U 2005. godini je od ukupnog broja umrlih, samoubistvo izvršilo njih 1,35 odsto.
Među samoubicama dominiraju muškarci. Od ukupnog broja samoubistava 70 odsto su počinili muškarci, a 30 odsto žene. U 2005. godini samoubistvo je izvršilo 1.010 muškaraca i 432 žene. U poslednjih četrdesetak godina broj samoubica muškog pola je barem dvostruko veći od broja žena koje su svojevoljno prekinule sebi život. Najmanja razlika u samoubistvima po polu bila je početkom 1950-ih, a najveća početkom 2000. Psiholozi kažu da je, u proseku, veći broj žena koje pokušavaju samoubistvo, ali da kod većeg broja muškaraca pokušaj samoubistva ima fatalan kraj. Stopa samoubistava je stalno veća u Vojvodini i tokom čitave druge polovine 20. veka, kao i početkom 2000. Stopa samoubistava u Vojvodini bila je za 2,5 do 2,8 puta veća nego u centralnoj Srbiji. Razlozi regionalnih razlika su višestruki, a u velikoj meri su uslovljeni i bitno drugačijom nacionalnom strukturom stanovništva ta dva područja. Kao zona visoke stope samoubistava izdvaja se područje na severu Vojvodine, oko Subotice. Radi se o deset opština u kojima stanovnici mađarske nacionalnosti predstavljaju većinu ili imaju relativno visoko učešće u ukupnom stanovništvu.
Psiholozi ukazuju da nije neuobičajeno da stopa samoubistava bude viša u razvijenijim delovima zemlje. Naravno, razlozi za samoubistvo ne mogu se objasniti samo ovakvim tumačenjima. S druge strane, u zonu niske stope samoubistava svrstane su opštine Bujanovac i Preševo, na jugu Srbije, sa visokim udelom stanovništva albanske nacionalnosti, kao i tri sandžačke opštine (Sjenica, Raška, Tutin) – sve sa stopom ispod deset samoubistava na 100.000 stanovnika. Prema podacima Zavoda za statistiku, među samoubicama najviše je starih osoba. U 2005. godini svaka druga osoba koja je izvršila smoubistvo imala je više od 60 godina, a svaka treća više od 70 godina. Povećanje stope samoubistava u Srbiji objašnjava se i dugogodišnjim stresnim okolnostima pod kojim je stanovništvo živelo u proteklom periodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari