Vladimir Đukanovićfoto (BETAPHOTO/AMIR HAMZAGIĆ)

Član Predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović je u svom autorskom tekstu objavljenom u Politici izneo predlog da Ministarstvu pravde treba dati mogućnost smene i postavljanja tužilaca, kao i kontrole njihovog rada. Sagovornici Danasa ovaj predlog vide kao protivzakonit i u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije, a ocenjuju i da izvršna vlast svakako ima uticaja na tužilaštvo.

Prema važećem Ustavu, sve tužioce bira Visoki savet tužilaštva, dok se Vrhovni javni tužilac bira u Narodnoj skupštini i to kvalifikovanom većinom od 3/5 svih poslanika.

Đukanović je, međutim, predložio da se ova mogućnost dodeli Ministarstvu pravde, jer, kako je rekao, tužilaštvo je samostalan, ne i nezavistan organ, pa „negde mora da se vrati državi“.

Poručio je i da „ne mogu tužioci da budu odvojeni od izvršne vlasti i da rade šta im padne na pamet“.

„Mi već sada imamo sasvim očigledne aspiracije izvršne vlasti da faktički naređuje tužiocima šta da rade. U vitalnom je društvenom interesu da se to zaustavi, da tužilaštva deluju kao zaštitnici zakona, a ne režima“, kaže za Danas advokat Rodoljub Šabić.

On ocenjuje da već sada u mnogim slučajevima imamo selektivno postupanje tužilaštva, preoštre kvalifikacije dela i nepotrebne represivne mere koje se izriču, kao i, kako kaže, evidentnu spremnost mnogih tužilaca da postupaju po nalozima.

„Drastičan primer bila je nedavno najava predsednika Republike da će istraga o ‘zvučnom topu’ biti okončana u roku od 48 sati i zaključak tužilaštva u tom neverovatno kratkom roku, uprkos kontradiktornim faktičkim činjenicama da ‘zvučni top nije upotrebljen’. Svedoci smo čak i da je tužiocima od strane predsednika stavljeno u izgled nekakve sankcije u slučaju da ne postupaju u skladu sa očekivanjima izvršne vlasti. To je s pravom izazvalo javnu reakciju većeg broja tužilaca i sudija, nažalost ne i Visokog saveta tužilaštva“, kaže Šabić.

Predlog Vladimira Đukanovića da Ministarstvo pravde treba da ima mogućnost postavljanja i smenjivanja tužilaca, Šabić ocenjuje kao apsurdan.

„Predlog je i sa pravnog i sa faktičkog stanovišta apsurdan. Sa pravnog, jer je u očiglednoj i potpunoj suprotnosti sa Ustavom Srbije, odnosno sa amandmanima usvojenim upravo na predlog vladajuće većine 2022. Sa faktičkog stanovišta, predlog je retrogradan i neprihvatljiv, jer ideja da tužioce postavlja ministar pravde jasno govori da je cilj da se tužioci pretvore u činovnike, da se u krajnjoj liniji tužilaštvo iz sfere pravosudne vlasti zapravo preseli u sferu izvršne vlasti“, kaže Šabić i dodaje da ovakva rešenja sa ministarskim postavljanjem nisu dolazila u obzir ni u istorijskim periodima u Srbiji i Jugoslaviji, kada smo imali jak uticaj izvršne vlasti na izbor tužilaca.

Naš sagovornik napominje i da bi, da bi došlo do ostvarenja Đukanovićevog predloga, moralo da dođe do izmene Ustava uz dvotrećinsku većinu u Skupštini i potvrdu na referendumu.

„Nadležnost svakog tužilaštva određena je Krivičnim zakonom, Zakonom o javnom tužilaštvu i, najpre, Ustavom Republike Srbije. Da bi se ostvario predlog gospodina Đukanovića, ne samo da bi morao da se menja Ustav, nego bismo došli u situaciju da tužilaštvo, kao organ koji treba da goni izvršioce krivičnih dela, predstavlja ništa drugo do isturenu ruku SNS vlasti, što je nedopustivo u savremenom svetu“, kaže za Danas tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Jasmina Paunović.

Prema njenom mišljenju, želja da se tužilaštvo i sud drže pod kontrolom potiče iz straha vlasti da ti organi svoj posao obavljaju onako kako bi i trebalo.

„Želja da se drži pod kontrolom i tužilaštvo i sud potiče iz straha da upravo ti državni organi rade onako kako bi trebalo da rade – i onda nosioci vlasti dođu u poziciju da budu s one druge strane. To je poenta Đukanovićevih reči“, kaže Paunović.

Ona smatra da izvršna vlast ima uticaja na tužilaštvo i pravosudne organe, ali da se u poslednje vreme tužioci polako oslobađaju straha.

„Svedoci smo da se u poslednje vreme tužioci oslobađaju straha i da je tužilaštvo progovorilo – doduše, možda sa blagim zakašnjenjem, ali bolje i sada nego nikada. Svedočimo istupanju u javnost ovim pismom koje je potpisalo preko 200 tužilaca i sudija iz cele Srbije. Upravo je to odgovor na komentare koji su, mogu slobodno reći, protivzakoniti – i od strane predsednika Republike i od strane pojedinih lica koja su u njegovoj nadležnosti“, zaključuje Paunović.

Spisak sudija i tužilaca iz cele Srbije koji smatraju da izjave predsednika Aleksandra Vučića „prevazilaze dosadašnje zadiranje u nadležnosti pravosudnih organa“, odnosno za koje navode da „poprimaju obeležja krivičnih dela“, trenutno broji 260 imena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari