Ovih dana u Sremskoj privrednoj komori ponovo je aktuelizovana inicijativa stara tri godine da se kod evropskih pretpristupnih fondova namenjenih finansiranju prekogranične saradnje konkuriše sa projektom zaštite voda reke Bosut. Stoga su Odbor za poljoprivredu Sremske privredne komore (SPK) i Ured za međunarodnu saradnju hrvatskih opština Tovarnik, Nijemci, Tompojevci i Lovas (TNTL) obnovili razgovore oko ovog projekta i rešili da zajednički brane reku Bosut od laganog umiranja.
Ovih dana u Sremskoj privrednoj komori ponovo je aktuelizovana inicijativa stara tri godine da se kod evropskih pretpristupnih fondova namenjenih finansiranju prekogranične saradnje konkuriše sa projektom zaštite voda reke Bosut. Stoga su Odbor za poljoprivredu Sremske privredne komore (SPK) i Ured za međunarodnu saradnju hrvatskih opština Tovarnik, Nijemci, Tompojevci i Lovas (TNTL) obnovili razgovore oko ovog projekta i rešili da zajednički brane reku Bosut od laganog umiranja. Inače, Bosut nastaje u Hrvatskoj spajanjem Bitulje i Bilja, ima dužinu od 186 kilometara, a uliva se u Savu u Srbiji.
– Bosut je mirna reka s malim prilivom i odlivom vode. U njega se slivaju vode s oranica u kojima je velika količina azota od veštačkih đubriva. Veća količina azota utiče na ubrzanu vegetaciju sočivice koja troši velike količine kiseonika iz vode što onda dovodi do pomora ribe i mnogih drugih poremećaja u flori i fauni reke – kaže sekretar Odbora za poljoprivredu SPK-a Vladimir Vlaović. On navodi da je jedan od problema Bosuta i taj što ima veliku zamuljenost tako da bi rešavanje ovog problema, odnosno izmuljivanje reke trajalo godinama i zahtevalo značajna sredstva.
Srpska i hrvatska strana su preliminarno razgovarale o tome da se u izradu projekta zaštite i unapređenja vode reke Bosut uključi i Departman za uređenje voda Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Reč je o velikom značajnom i skupom projektu koji bi obuhvatio Vukovarsko-srijemsku županiju na teritoriji Hrvatske i opštine Šid i Sremska Mitrovica. Njime bi se unapredio ekosistem reka, očuvala prirodna riblja plodišta, revitalizovale degradirane prirodne vegetacije, sprečilo hemijsko zagađenje i odstranila sočivica iz reke.
Ne treba zaboraviti da je prošlog leta došlo do velikog pomora ribe u Bosutu kada je zbog nepovoljnih hidroloških prilika došlo do nedostatka kisenioka, pri tome je još topla voda s rečnog dna na površinu povukla velike količine mulja, pa je pomor ribe bio neizbežan. Tada je uginula riba čak Savom stigla i do Sremske Mitrovice.
Najveća korist od zajedničkog projekta zaštite Bosuta biće u razvoju turizma kraj Koridora 10, eliminisanju zagađenja životne sredine i pospešiti međugranična saradnja dve regije.
Tek predstoji, nakon konačnog dogovora pisanje projekta a onda niz zajedničkih akcija na realizaciji dogovorenog. Posao je obiman, ali u Sremskoj privrednoj komori kažu da je važno načiniti prvi korak i početi spasavanje Bosuta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


