U nastavku suđenja Branimiru Glavašu i saoptuženima za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine juče je kao svedok saslušan bivši komandant osječke policije Mato Šalinović, koji je izjavio da ne može da kaže ko je izvršio zločine nad civilima.
Šalinović je pred sudskim većem Županijskog suda u Zagrebu rekao da ne može da kaže ni da je prvooptuženi Glavaš posredno ili neposredno povezan sa tim zločinima, te da Glavaš nikad nije direktno uticao na njega kako da obavlja svoj posao, ali da je bilo nekih indirektnih uticaja i blokade rada osječko-baranjske policije.

U nastavku suđenja Branimiru Glavašu i saoptuženima za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine juče je kao svedok saslušan bivši komandant osječke policije Mato Šalinović, koji je izjavio da ne može da kaže ko je izvršio zločine nad civilima.
Šalinović je pred sudskim većem Županijskog suda u Zagrebu rekao da ne može da kaže ni da je prvooptuženi Glavaš posredno ili neposredno povezan sa tim zločinima, te da Glavaš nikad nije direktno uticao na njega kako da obavlja svoj posao, ali da je bilo nekih indirektnih uticaja i blokade rada osječko-baranjske policije.
Svedok je rekao i da je saradnja s lokalnim vlastima, uključujući i Glavaša, bila korektna sve do kraja 1991, kada su se počela nizati razbojništva, pljačke i ubistva građana, čija su tela bacana u Dravu. Prvi nesporazum s Glavašem i predsednikom tadašnjeg osječkog Okružnog suda Petrom Kljajićem, ispričao je svedok, izbio je nakon što su prikupljeni dokazi za šestočlanu kriminalnu grupu, koja je uhapšena i privedena na sud, ali je sudija Klajić, uz blagoslov Glavaša, čitavu grupu pustio na slobodu.
Uz konstataciju kako su sudija Kljajić i Glavaš sve radili u dogovoru, svedok je dodao i da je tim potezom „poslata poruka šta će se dogoditi onima koji budu nekoga priveli“, te da je on lično bio ogorčen što nije dobio podršku za svoje zahteve da se javno osudi ponašanje kriminalaca. Ispričao je i kako su posle toga na njega često vršili medijske pritiske, vređali ga, a jednom je, kako je rekao, u junu 1992. primio preteće pismo u kom mu nepoznata osoba savetuje da se vrati u rodno Đakovo, jer bi u suprotnom mogao „u Osijeku ostati večno, ali u Dravi“.
Potvrdio je i da je posle toga od Glavaša zatražio da ga zaštiti od tih napada. U prvom delu rasprave saslušan je i veštak koji je potvrdio da je četvrtooptuženi Mirko Sivić, zbog čije je bolesti odgođena prekjučerašnja rasprava, sposoban da prisustvuje suđenju, ali u ograničenom vremenu, odnosno ukupno tri sata dnevno s pauzom. U drugom delu rasprave kao svedok je saslušan bivši kriminalistički tehničar u osječkoj policiji Miroslav Karač, koji je rekao da je moguće da je on napravio snimak mrtvog tela civila Čedomira Vučkovića na patologiji.
Svedok je rekao da je na obdukciji posebno upamtio slučaj mrtve osobe koja nije stradala od ratnih rana nego od razaranja sluznice tekućinom, ali da se ne seća da li je to bio Vučković. Za prvi snimak, koji prikazuje mesto zločina, odnosno dvorište pred zgradom osječkog Sekretarijata za narodnu odbranu u kojem je prema tvrdnjama tužilaštva ubijen Vučković, svedok je rekao da je on nije snimio i da ne zna ko je to učinio.
Taj snimak prikazuje tragove kapljica krvi na stazi koja vodi po dvorištu, lokvu krvi i akumulator. U ovom sudskom postupku Glavaš se tereti da je naredio maltretiranje i ubistvo dvojice civila srpske nacionalnosti, Vučkovića i Đorđa Petkovića, koji su pre likvidacije u dvorištu zgrade Sekretarijata za narodnu obranu naterani da popiju kiselinu iz akumulatora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari