Biće hrane i za izvoz

Podsetiću da je 2013. godine kreirano više od 1.000 novih radnih mjesta, a u ovoj godini očekujem dodatnih 500. Raste i proizvodnja – najveći skok, od 14 odsto, ostvaren je u proizvodnji mlijeka. Uvećan je i stočni fond, kao i površine pod zasadima, ali posebno ohrabruje podatak da raste izvoz prehrambenih proizvoda, dok se uvoz onih koje proizvodimo u Crnoj Gori smanjuje. Ipak, nisam zadovoljan postignutim rezultatima jer smatram da treba da se radi više i brže. Ako želimo da sustignemo konkurenciju, moramo biti brži u prihvatanju savremenih tehnologija u poljoprivredi, naročito inovacija, i brže napuštati prevaziđen način razmišljanja u kojem je u centru poljoprivrede socijalna politika. Logika biznisa mora istisnuti logiku socijalne redistribucije – kaže na početku razgovora za Danas Petar Ivanović, ministar poljoprivrede u Vladi Crne Gore.

U prvom kvartalu ove godine zabeležen je rast izvoza hrane iz Crne Gore. Da li je taj trend nastavljen i kakva su vaša očekivanja do kraja godine?

– Trend rasta izvoza bio je prisutan i u drugom kvartalu. U prvih šest mjeseci 2014. izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda viši je za 40 odsto nego u istom periodu lane, čime je devizni priliv uvećan za dodatnih 9,7 miliona evra. Uvoz je neznatno smanjen za 0,1 odsto, što znači da smo ostvarili neto efekat od 10 miliona evra. Takođe, povećana je i pokrivenost uvoza izvozom i sada iznosi 16,32 odsto, što je za 4,6 odsto više nego prošle godine. Najveći rast, od oko 28 odsto, zabilježen je u izvozu vina. Povećano je i učešće poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu. Polako se primičemo procentu od 20 odsto, što je odličan rezultat i pokazatelj da imamo šta da izvezemo.

Osim vina, koji još crnogorski poljoprivredni proizvodi imaju šansu da se nađu na probirljivom svetskom tržištu?

– To su, prije svega, med, ljekovito bilje, prerađevine od mesa, pivo, organski proizvodi… Imajte u vidu da je budućnost mjesto koje prvo stvorimo u našim mislima i namjeri, a potom se kroz akciju i djelovanje postiže zamišljeno. Budućnosti nije puki rezultat jednog od puteva koje nudi sadašnjost. Siguran sam da će nas budućnost, kad je riječ o o mogućnostima izvoza crnogorskih poljoprivrednih proizvoda, prijatno iznenaditi. Vjerujem da crnogorski poljoprivrednici, posebno oni mlađi, mogu da razviju agrobiznis i da se na regionalno tržište probiju sa proizvodima iza kojih će stajati kvalitet, imidž i standard.

Da li bi, i sa kojim zemljama iz okruženja, Crna Gora mogla da organizuje zajednički izvoz poljoprivrednih proizvoda, na primjer u Albaniju, koja je interesantno tržište ne samo Crnoj Gori već i drugim zemljama regiona?

– To određuje tržište, a ne naše namjere i želje. Podsjetiću da tržište Albanije postaje sve probirljivije zato što jača konkurencija između proizvođača. Ali, otvoreni smo za sva partnerstva i zajedničke nastupe u trećim zemljama.

Crna Gora najviše hrane uvozi iz Srbije. Šta je razlog tome? Kakva je saradnja sa resornim ministarstvom Srbije?

– Čini mi se da odgovor treba tražiti u dugoj tradiciji uvoza hrane sa tog područja. Postoje proizvodi, poput žitarica, u čijoj proizvodnji Srbija ima značajne konkurentske prednosti, i koje ćemo i dalje uvoziti. Ali, ima i proizvoda koje pojedine kompanije izvoze u Crnu Goru, kršeći pritom međunarodne standarde, pomenuću primjer vode. Važno je da pravilno uočimo problem i predano radimo na njegovom rješavanju. Saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede Srbije je dobra i produktivna, i ne vidim nikakav razlog da ne pokušamo da je ojačamo u obostranom interesu.

Imali ste brojne susrete i razgovore sa ministrima poljoprivrede ne samo iz zemalja u neposrednom okruženja već i iz Mađarske, Izraela, Poljske, Estonije, Gruzije… Potpisali ste i memorandume o saradnji sa tim zemljama. Kakve će benefite to doneti crnogorskoj poljoprivredi?

– Za male države poput Crne Gore međunarodna saradnja je veoma značajna. Dolazak velikog broja ministara poljoprivrede u zvaničnu posjetu Crnoj Gori doživljavam kao potvrdu uvažavanja našeg rada i kvaliteta naših inicijativa. Nakon posjeta kolega ministara, o crnogorskoj poljoprivredi zna se više u Evropi. Kada je u pitanju svrha sporazuma, ona se prije svega odnosi na razmjenu znanja, iskustava i tehnologija. Sve to je potrebno crnogorskoj poljoprivredi. Ne manje značajno je i otvaranje novih tržišta za naše proizvode.

Tvrdite da i agrarna proizvodnja može da donese profit. Da li je to moguće, a da se ne ugroze prirodni resursi i da li se u Crnoj Gori realizuje planirani ravnomjeran ruralni razvoj, što je jedan od zahtjeva u pregovorima između Podgorice i Brisela?

– Da ne vjerujem u to sigurno ne bih takve poruke slao poljoprivrednim proizvođačima. Želim ne samo da poljoprivrednici sa ponosom izgovaraju čime se bave nego i da iz godine u godinu zarađuju više. I naravno da je moguće ostvariti profit, ne ugrožavajući pritom prirodne resurse. Vlada je veoma posvećena održivom razvoju i pronalaženju rješenja za očuvanje prirode. Pitanje ruralnog razvoja za nas je značajno ne samo zbog pregovora sa Evropskom unijom već i zbog stvaranja uslova za ravnomjerniji regionalni razvoj. Upravo ovih dana privodimo kraju predloge mjera za IPARD program, o čemu ćemo sa partnerima iz Brisela razgovarati već u septembru.

Zahtevno poglavlje u pregovorima sa EU

Zašto je, u pregovorima o pridruživanju EU, rok za otvaranje poglavlja iz oblasti poljoprivrede 2015. godina?

– Poglavlja u oblasti poljoprivrede su veoma zahtjevna. Podatak da se od svih propisa EU, koje Crna Gora treba da preuzme, oko 45 odsto odnosi na poljoprivredu, dovoljno govori o složenosti tog procesa. Ali, rekao bih da se izrada zakona, strategija i akcionih planova odvija brže od utvrđene dinamike. Bio bi veliki uspjeh da 2015. otvorimo poglavlja XI i XIII, jer je sam proces takav da zahtijeva usaglašavanje brojnih pitanja sa svim članicama EU. Ipak, nema razloga za nervozu jer, podsjetiću, da smo konačna mjerila za otvaranje poglavlja u oblasti poljoprivrede dobili u martu ove godine. Nama nije cilj samo da otvorimo pregovore već da učinimo sve što možemo da što više poljoprivrednih proizvođača opstane u procesu pridruživanja. Važniji su mi poljoprivredni proizvođači od datuma otvaranja pregovora.