Stečaj u Robne kuće Beograd uveden je i rađen nezakonito, a dug, koji je na prvom ročištu utvrđen na 49 miliona evra, narastao je za tri godine na 93 miliona evra. Samo za nepuniu godinu dana, odkad je Agencija za privatizaciju, prema odredbama novog Zakona o stečaju, imenovana za stečajnog upravnika, obaveze firme uvećavale su se za više od milion evra mesečno.
Stečaj u Robne kuće Beograd uveden je i rađen nezakonito, a dug, koji je na prvom ročištu utvrđen na 49 miliona evra, narastao je za tri godine na 93 miliona evra. Samo za nepuniu godinu dana, odkad je Agencija za privatizaciju, prema odredbama novog Zakona o stečaju, imenovana za stečajnog upravnika, obaveze firme uvećavale su se za više od milion evra mesečno. Stečajna uprava je obustavila rad komercijalne službe, svi kamioni za transport robe parkirani su na stovarištu na Bežanijskoj kosi, zakupci duguju više od 120 miliona dinara, a porasla su i dugovanja prema državi, jer se iz postojećeg prihoda nije uplaćivao porez niti obaveze prema javnim preduzećima – izjavila je za Danas Božana Berić, predstavnik Udruženja radnika poverilaca Robnih kuća Beograd.
Plata sekretarice 57 hiljada dinara
– Stečajni upravnik je kroz berzanske transakcije (u ime kompanije kupio oko hiljadu akcija Privredne banke, vrednih oko sto hiljada evra) umanjivao stečajnu masu. Novac se odlivao i zbog isplate enormno visokih plata. Sekretarica je mesečno primala 57 hiljada dinara. Zbog toga smo zahtevali smenu Mirka Borovčanina, koji je poverenik Agencije za privatizaciju, smenu postupajućeg sudije Trgovinskog suda u Beogradu Natalije Pejić-Kordić i zakazivanje sednice Skupštine poverilaca – kaže za Danas Božana Berić, predstavnik Udruženja radnika poverilaca Robnih kuća Beograd.
Ona je demantovala izjavu Gordane Jovanović, predsednika Odbora poverilaca RK Beograd, da svojinska transformacija u toj firmi nije izvršena i da radnici nemaju prava da se predstavljaju kao akcionari. „Tačno je da nismo upisani u Centralni registar kao vlasnici, ali to je administrativno pitanje, jer dokumentacija o udelima postoji u preduzeću, a radnicima su od plata odbijani iznosi za otkup akcija“, kaže Berić i dodaje da se radnici pribojavaju da stečajna uprava iznosi dokumentaciju iz prostorija preduzeća, kako bi se zametnuli tragovi njihovih malverzacija.
– Agencija za privatizaciju tvrdi da stečaj vodi na osnovu rešenja Trgovinskog suda u Beogradu, donetog u oktobru 2003. godine, koje je potpisala sudija Delinka Đurđević. Ona je sada u pritvoru, a akt koji je donela Viši trgovinski sud u Beogradu označio je kao zaključak, što znači da on ne može biti osnov za prodaju, odnosno bankrot RK Beograd. Takođe, s obzirom na to da se predmet sada vodi prema odredbama novog Zakona o stečaju, za odluku o bankrotu moraju da se izjasne poverioci na Skupštini, ali predsednik Skupštine odbija da je zakaže. O tim i mnogim drugim nepravilnostima, izvestili smo direktora narodne kancelarije Dragana Đilasa kao i predsednika Borisa Tadića, a na sastanku sa specijalnim tužiocem Slobodanom Radovanovićem, obavešteni smo da je predmet Robnih kuća Beograd izuzet iz postupka koji se vodi o stečanoj mafiji, i o njemu je povedena posebna istraga – rekla je Berić.
Predstavnik za medije specijalnog tužioca Tomo Zorić izjavio je za Danas da „ne može da potvrdi ali ni da demantuje navode o pokretanju istrage o stečaju Robnih kuća Beograd, jer je to službena tajna“.
Problemi najvećeg trgovinskog lanca na Balkanu počeli su devedesetih godina zbog smanjenog tržišta i galopirajuće inflacije, tako da je 1995. godine uveden takozvani „radni stečaj“. Firma se nije oporavljala, ali je i dalje raspolagala velikim kapitalom i objektima na ekskluzivnim lokacijama u Beogradu i unutrašnjosti. Odluka o uvođenju stečaja doneta je u maju 2002. godine a prema odredbama novog Zakona o stečaju, godinu dana nakon njegovog stupanja na snagu, za stečajnog upravnika imenovana je Agencija za privatizaciju. Šta se dešavalo u tom „međuprostoru“ prevođenja predmeta iz starog u novi zakon, teško je utvrditi jer se glavni akteri iz tog perioda nalaze u pritvoru, ali je činjenica da poverioci nemaju informacije gde je potrošen novac od prodaje oko 40 hiljada kvadrata poslovnog prostora niti kako je za tri godine gotovo udvostručen dug prema poveriocima, a petina tog iznosa odnosi se na potraživanja radnika. Uprkos njihovom protivljenju, Agencija za privatizaciju, koja je stečajni upravnik te kompanije, najavila je da će do kraja ovog meseca objaviti javni poziv za prodaju Robnih kuća Beograd. Procenjena likvidaciona vrednost firme iznosi oko 200 miliona evra, tržišna vrednost može biti daleko iznad te cifre, pa se procenjuje da će nakon prodaje u potpunosti biti izmireni svi poverioci. M.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


