I u jednoj od najvećih telekomunikacionih kompanija u Evropi norveškom Telenoru država je ta koja se najviše pita koji će ljudi zauzeti čelne pozicije u kompaniji.


– Upravni odbor u našoj kompaniji bira Skupština, a članovi Skupštine biraju se na sastanku akcionara – kaže za Danas Dag Melgard iz službe za komunikacije norveškog Telenora. To ustvari znači da vlast odlučuje kome će pripasti rukovodeće pozicije jer je 54 odsto ove kompanije u državnom vlasništvu. Drugi na spisku akcionara u Telenoru je Folketrygdfondet, penzioni fond sa 4,16 odsto akcija, a treći investicioni fond Frenklin risoursis sa 3,31 odsto udela. Na spisku je još 17 malih akcionara koji imaju od dva do 0,4 odsto akcija, tako da je očigledno ko drži glavnu reč kada se donose odluke o tome ko će sedeti u Upravnom odboru.

U Skupštini „sedi“ 15 članova koji se biraju na dve godine, od toga 10 njih biraju akcionari, a petoro članova biraju zaposleni u kompaniji. Članove UO Skupštini može da predlaže Komitet za imenovanje u kom su četiri člana, dva biraju direktno akcionari, a dva Skupština. Predsednik ovog Komiteta već devet godina je Jan Erik Korsjen, dok su ostali članovi na pozicijama dve odnosno četiri godine.

U Upravnom odboru Telenora trenutno je sedam članova, zamenik predsednika i predsednik Harald Norvik, koji je na toj poziciji od maja 2007. Norvik je radio za izdavačku kuću, bio predsednik Telenorovog odbora za kompenzaciju, ali na početku karijere i član Ministarstva za naftu i energiju. Njegova zamenica Liselot Kilas je u UO od 2003. a pre toga je radila za naftnu industriju Zenitel. „Bitno je napraviti razliku između UO i izvršnog menadžmenta. UO je taj koji bira direktora, koji posle bira članove svog menadžerskog tima“, naglašava Melgard.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari