Do sada je po osnovu Uredbe o regresiranju repromaterijala u ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji u 2008. godini, poznatije pod imenom „120 evra po hektaru“, na račune oko 100.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava uplaćeno više od 5,3 milijarde dinara. Imajući u vidu visinu sredstava namenjenih za te svrhe na jednoj i realne očekivane potrebe i veliko interesovanje na drugoj strani, smatram da će u ovom slučaju biti neophodan rebalans unutar agrarnog budžeta – kaže za Danas Dobrivoje Sudžum, pomoćnik za agrarnu operativu u Ministarstvu poljoprivrede Srbije i dodaje da na veliki interes za korišćenje ovih regresa ukazuje i podatak da je podneto oko 290.
Do sada je po osnovu Uredbe o regresiranju repromaterijala u ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji u 2008. godini, poznatije pod imenom „120 evra po hektaru“, na račune oko 100.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava uplaćeno više od 5,3 milijarde dinara. Imajući u vidu visinu sredstava namenjenih za te svrhe na jednoj i realne očekivane potrebe i veliko interesovanje na drugoj strani, smatram da će u ovom slučaju biti neophodan rebalans unutar agrarnog budžeta – kaže za Danas Dobrivoje Sudžum, pomoćnik za agrarnu operativu u Ministarstvu poljoprivrede Srbije i dodaje da na veliki interes za korišćenje ovih regresa ukazuje i podatak da je podneto oko 290.000 zahteva u ukupnoj vrednosti od 7,3 milijarde dinara. On podseća da neizmirene obaveze dostižu oko dve milijarde dinara i da će biti isplaćene u roku od 15 dana od momenta podnošenja zahteva.
Skroman agrarni budžet
– Iz ovogodišnjeg agrarnog budžeta od 28, 5 milijardi dinara, za direktna davanja poljoprivredi izdvojeno je 18 milijardi, od čega 15 milijardi za regrese, subvencije i druga davanja i tri milijarde za regresiranje kamatnih stopa. U ukupnom budžetu Srbije sredstva za poljoprivredu učestvuju sa 3,5 odsto, što je mnogo niži udeo u odnosu na zemlje u okruženju. Poljoprivredni budžet u Hrvatskoj, primera radi, tri puta je veći od našeg – kaže Dobrivoje Sudžum, pomoćnik za agrarnu operativu u Ministarstvu poljoprivrede.
Prošlogodišnja uredba o isplati 100 evra po hektaru za nabavku goriva, mineralnog đubriva i semena, usvojena je kao nov oblik direktnog davanja primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji kod nas. Ove godine iznos sredstava uvećan je na 120 evra, a kao korisnici uključena su i pravna lica. Tako ih i PIK Bečej, na primer, može koristiti do 100 hektara površine.
Prema njegovim rečima nisu predviđena posebna davanja vezana za predstojeću žetvu pšenice, jer se smatra da je to obuhvaćeno uredbom o isplati 10.000 dinara po hektaru. Ove godine se očekuje dobar rod pšenice i hlebnog žita će biti i za izvoz. Uslovi za isplatu premija za mleko utvrđeni su postojećom uredbom i nisu verovatne promene u tom pogledu do kraja godine. Pravna lica ili preduzetnici posredstvom kojih korisnici ostvaruju pravo na premiju za mleko dužna su da isplate korisnicima premije na namenski račun najkasnije u roku od tri dana od dana naplate tih sredstava. Premije za proizvodnju duvana u listu tipa „virdžinija“, „berlej“ i „orijental“ utvrđene su u visini prošlogodišnjih.
– Zbog slabijeg interesovanja farmera za setvu šećerne repe Ministarstvo poljoprivrede je iniciralo uvođenje posebnih podsticaja u visini od 4.000 dinara po hektaru zasejane površine. Nažalost, šećera ove godine nećemo imati dovoljno da bi ga izvozili, a razlog je izuzetno nekorektno ponašanje pojedinih prerađivača šećerne repe. Do kraja 2008. godine ne očekuju se značajnije izmene u agrarnom budžetu, ni kada je reč o njegovoj visini, ni o strukturi. Ako u proces evropskih integracija uđemo na pravi način Srbija će od naredne godine imati na raspolaganju oko 160 miliona evra godišnje iz sredstava koje EU izdvaja za poljoprivredu – zaključuje naš sagovornik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


