Mladost turist ostao bez imovine na Jadranu, sad i bez 150.000 evra 1Foto: Miroslav Dragojević

Srpske firme ne samo da ostaju bez imovine u Hrvatskoj odlukama tamošnjih sudova, već ostaju i bez para, pošto srpski sudovi priznaju potraživanja hrvatskih firmi prema njima.

Ovako bi se, u najkraćem, mogla opisati situacija u kojoj se našlo preduzeće Mladost turist koje je pred hrvatskim sudom tražilo povraćaj imovine, tri odmarališta na Makarskoj rivijeri i izgubilo sa obrazloženjem koje se svodi na to da je Republika Hrvatska stekla pravo svojine nad tim objektima na osnovu uredbe iz 1992. i zakona iz 1993. godine, odnosno da se ne može direktno primenjivati Sporazum u sukcesiji iz 2001. godine već se zahteva prvo da se donesu zakoni i podzakonski akti, pa da se sudi po njima. Inače, hrvatski Sabor više od 10 godina ne donosi takve zakone, a upućeni ne očekuju da će ih uopšte ikad i doneti.

Međutim, za Mladost turist, nakon izgubljenog spora, nastaju nove nedaće. Naime, preduzeće Hoteli Baška voda, koje koristi te nekretnine u Makarskoj, pred Privrednim sudom u Beogradu tražilo je da mu Mladost turist, u čijem je sastavu inače Hotel M, isplati sudske troškove od celih 82.000 evra, dok još skoro 70.000 evra traži Republika Hrvatska koja je bila tužena strana. I ovoga puta sudija Privrednog suda, na osnovu mišljenja Ministarstva pravde da uzajamnost u priznavanju sudskih presuda između srpskih i hrvatskih sudova postoji, priznaje potraživanje hrvatske strane i to neposrednom primenom Aneksa G Sporazuma o sukcesiji.

Advokati Mladost turista iz advokatske kancelarije Andrić tvrde da je ovim narušen javni poredak Srbije. Ili ga je narušio srpski sud, koji sudi prema Sporazumu o sukcesiji, ili ga je narušio hrvatski sud, koji neće da sudi prema istom, zajedničkom i međunarodnom sporazumu koji kao takav ima veću pravnu snagu od domaćih zakona.

Srbija i Hrvatska imaju sporazum koji reguliše pravnu pomoć, ali nemaju dokument koji eksplicitno reguliše priznavanje sudskih presuda. U praksi takvo uzajamno priznavanje postoji, ali kako tvrde advokati Mladosti, to treba proceniti u svakom konkretnom slučaju, dok se sutkinja Privrednog suda samo zadržala na uopštenom mišljenju Ministarstva.

Inače, Mladost turist je tražio naknadu za imovinu 85,7 miliona kuna odnosno 11,5 miliona evra, mada je procena njihove imovine u Hrvatskoj oko 35 miliona evra. Desimir Popović, direktor Mladost turista ističe da je ovo preduzeće u Hrvatskoj imalo tri odmarališta – u Baškoj vodi, Tijesnom gde se sada nalaze srednjoškolski centar i sportska sala a koji je procenjen na 2,7 miliona evra, kao i odmaralište u Makarskoj. Hotel u Baškim vodama Hrvatska je čak prodala.

Na žalost, ovo preduzeće nije usamljeno u nemogućnosti da povrati ili naplati svoju imovinu u Hrvatskoj, a pravdu ne mogu da nađu ni pred sudom u Strazburu. On ih upućuje na Sporazum o sukcesiji, koji opet Hrvatska ne želi da primenjuje.

U nameri da idu do samog kraja 28 pravnih lica iz Srbije i BiH formiralo je zajedničko udruženje „Oduzeta imovina“ koje planira da se žali Ujedinjenim nacijama za otimanje privatne imovine.

Ni naknada ni odšteta

Oko 180 preduzeća ima ili je imalo imovinu u Hrvatskoj koju bezuspešno pokušava da povrati. Ima čak i slučajeva da su uspeli da prodaju neke od tih objekata, ali da država ne dozvoljava novim vlasnicima da uđu u posed. U maju ove godine hrvatski Sabor je doneo propis da se imovina kompanija iz bivših jugoslovenskih republika sa kojima Zagreb nije potpisao bilateralne sporazume, a koja je i dalje u društvenom vlasništvu, može dati na upravljanje na period od 30 godina i to uz mogućnost otkupa nakon toga. Naravno ovo ne podrazumeva bilo kakvo plaćanje naknade ili odštete firmama iz Srbije i Bosne i Hercegovine koje su gradile te hotele i odmarališta.

Basnoslovne tarife

Posebna priča je visina troškova pravnih zastupnika Hotela Baška voda. Naime, kako se navodi u rešenju hrvatskog suda, za pet parničnih radnji, to jest jedan podnesak i četiri ročišta, advokati traže 82.000 evra. U rešenju se navodi i da Republika Hrvatska ima pravo na nadoknadu sudskih troškova od nešto manje od 70.000 evra. Kako tvrde advokati, ovakve tarife su basnoslovne. U Srbiji najveća moguć naknada za jednu radnju advokata je do 700 evra, a u Hrvatskoj do čak 11.000 evra. Mladost turist je podnela žalbu na ovu odluku Privrednog suda u Beogradu Višem sudu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari