Hronološki posmatrano, 2010. godina je u prva četiri meseca donela oporavak indeksa Beogradske berze, koji su najviše godišnje vrednosti zabeležili 15. aprila kada je indeks BELEX15 dostigao nivo od 765,58 poena, odnosno 16. aprila, kada je BELEXline zabeležio godišnji maksimum od 1.432,68 poena. Ovaj rast vrednosti indeksnih pokazatelja Berze anuliran je već do početka jula, kada je indeks BELEXline (7. jula 2010) zabeležio najnižu godišnju vrednost od 1.189,82 poena.

Treće tromesečje protekle godine obeleženo je relativno stabilnim kretanjem vrednosti berzanskih pokazatelja, uz izuzetak zabeležen 8. oktobra kada je indeks BELEX15 zabeležio pad na nivo od 599,86 poena. Period od polovine oktobra do kraja godine doneo je blagi oporavak vrednosti indeksa Beogradske berze, koji su se krajem 2010. našli na nivou sličnom onom zabeleženom krajem prethodne godine.

Za razliku od neizvesnog predznaka promene vrednosti indeksa Berze, gotovo je sigurno da će obim prometa zabeležen u 2010. biti znatno manji u odnosu na 2009. godinu. Promet na Beogradskoj berzi je (zaključno sa 27. decembrom) dostigao iznos od oko 22,5 milijardi dinara, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja pad od 46,2 odsto. Akcije su u ukupnom godišnjem prometu učestvovale sa 79,1 odsto, a u odnosu na prethodnu godinu, obim prometa ovim hartijama od vrednosti niži je za 51,6 odsto. Nešto više od 20 odsto godišnjeg prometa na Berzi ostvareno je u trgovanju obveznicama RS, a u odnosu na 2009. ove hartije zabeležile su pad prometa za 8,4 odsto. Treba podsetiti da je u avgustu trgovano i obveznicama preduzeća, preciznije NLB banke, i to u iznosu od 51,7 miliona dinara.

Pažnja domaće javnosti bila je posebno usmerena na Beogradsku berzu krajem avgusta i početkom septembra, kada su na berzansko tržište uključene akcije NIS-a, prve srpske kompanije čije su akcije besplatno podeljene građanima. Prvi dani trgovanja akcijama NIS-a doneli su veliku ponudu ovih hartija od vrednosti, a relativno slaba tražnja uzrokovala je pad cene u odnosu na indikativnu (505 dinara po akciji), na nivo od 442 dinara koliko je iznosila sredinom septembra. Ubrzo zatim, usledila je stabilizacija tržišta, tako da se cena akcija srpske Naftne industrije ustalila na nivou od oko 480 dinara. U trgovanju akcijama NIS-a ostvaren je promet od 1,8 milijardi dinara, što je ovu kompaniju dovelo na drugo mesto po obimu prometa. Kao i nekoliko prethodnih godina, najtrgovanija hartija na domaćem tržištu kapitala bile su akcije AIK banke iz Niša, kojima je trgovano u iznosu od 5,2 milijarde dinara. Cena običnih akcija ove banke skočila je sa 2.480 dinara, koliko su vredele krajem decembra prethodne godine na oko 3.400 dinara po akciji. Najveći skok, sa 8.000 na 16.900 dinara, zabeležile su akcije kompanije Bambi-Banat iz Požarevca, čija je cena udvostručena u odnosu na prethodnu godinu. U grupi dobitnika našli su se i vlasnici akcija kompanije Imlek, čija je cena u odnosu na 2009. godinu porasla za 27,9 odsto, kao i hartije od vrednosti beogradskog Energoprojekt holdinga i građevinskog preduzeća Napred, čije su cene takođe zabeležile rast veći od 16 odsto, što je znatno više u odnosu na najatraktivniju kamatnu stopu koju nude banke. S druge strane, u toku 2010. godine najveći pad cene zabeležile su akcije kompanije Fidelinka iz Subotice, čija je cena za godinu dana izgubila na vrednosti 63,09 odsto, a pad cene veći od 50 odsto zabeležile su i akcije Velefarma iz Beograda, Razvojne banke Vojvodine iz Novog Sada i Pupin Telekoma iz Zemuna. Ali, najveću promenu trenda u odnosu na 2009. beleže pokazatelji koji govore o učešću stranih investitora u trgovanju na Berzi (pre svega na kupovnoj strani akcija), koje je premašilo 49 odsto i predstavlja značajan skok u odnosu na 25,20 odsto koliko je zabeleženo godinu dana ranije. Nasuprot tome, na prodajnoj strani vlasničkih hartija od vrednosti domaćih kompanija, zabeležen je pad učešća stranaca u trgovanju, i to sa 68,6 na 27,57 odsto. Strani investitori su u 2010. godini obavili trećinu ukupnog prometa na Beogradskoj berzi, što je nešto niže u odnosu na prethodnu godinu.

Stagnacija indeksa

Vrednost indeksa BELEX15 koja je krajem decembra 2009. iznosila 663,77 indeksnih poena, ostala je na gotovo istom nivou (oko 660 indeksnih poena) i krajem 2010. godine. Slična je situacija i sa opštim indeksom srpskog tržišta kapitala – BELEXline, koji je 2009. godinu završio na nivou od 1.311,84 poena, a poslednjih dana 2010. njegova vrednost kretala se u rasponu od 1.280 do 1.290 indeksnih poena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari