Nakon prvog talasa tzv. svinjskog gripa, nadležni u Srbiji se ubrzano pripremaju i za drugi, a već u januaru očekuju talas koji će biti najjači do sada. Tada će biti neophodan mnogo veći oprez, pogotovo pri kupovini, gde više ljudi dolazi u kontakt sa jednim proizvodom. Pogotovo rizična roba je hrana, a naročito hleb, koji je mnogima neizostavan u ishrani. Iako se odavno u prodavnicama ta namirnica prodaje u papirnoj kesi, i dalje ima osoba, tzv. „pipača“, koje vole ipak da prstima probaju čvrstinu ili utvrde da li je „rešiji“ ili ne.

U pojedinim maloprodajnim objektima moguće je veknu birati „svojeručno“, bez papira ili papirne kese, mada je taj propust u slučaju dolaska tržišnog inspektora rizičan. Ipak, poslednjih meseci pojedini građani, pogotovo stariji, pronašli su rešenje i za taj problem. Oni uglavnom kupuju hleb u celofanu, koji nudi nekoliko proizvođača. U Delta maksiju kažu za naš list da se samo u njihovim beogradskim objektima dnevno proda više od 120.000 komada hleba od kojih je svaki deseti upakovan. „Prodamo oko 95.000 vekni belog hleba, zatim onog sa susamom i integralnog, oko 15.000 komada bageta i oko 12.000 komada upakovanih specijalnih vrsta hleba“, ističu u Delta maksiju. Milena Radulović, marketing menadžer lanca Jabuka kaže za Danas da duže vreme postoji tendencija potrošača da kupuju specijalne vrste hleba koje svrstavaju u grupu zdrava hrana.

– Potrošači retko menjaju navike kad je reč o izboru i kupovini hleba. Kupuju sve, pa i specijalne vrste hleba, ali i hleb „sava“. To je sigurno jedna od najprodavanijh vrsta hleba, o čemu svedoči i podatak da se tokom meseca u jednoj od samoposluga Jabuke, na primer, proda oko 9.000 vekni tog hleba. Pritom, u istom tom objektu potrošači mesečno pazare i oko 2.250 komada pakovanja specijalnih vrsta hleba upakovanih u celofan – ističe Radulović i dodaje da se druge vrste hleba prodaju upakovane u papirne kese, što je obaveza (i trošak) pekara.

Zoran Pralica, predsednik Unije privatnih pekara Srbije smatra da u prodaji hleba nisu potrebne dodatne mere. „Grip je opasan, pogotovo ako se neko od pekara razboli, pa zarazi i ostale pekare i ugrozi proces proizvodnje“, kaže Pralica za naš list, uz napomenu da ni zemlje u okruženju nisu uvele dodatne mere opreza kad je reč o prometu hleba. „Na snazi su dosadašnja pravila – biraj očima. Pritom, sanitarna kontrola zaposlenih je redovna, pa nema razloga za brigu“, ističe Pralica. Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Beograda, kaže za Danas da su trgovci u obavezi da obezbede osnovne higijensko sanitrane uslove za prodaju hleba i ostalih namirnica, a kontrolu obavlja sanitarna inspekcija. „Hleb je izložen u rafovima, a bira se očima. Trgovci sada, u vreme epidemije, imaju obavezu da paze i na ponašanje potrošača koji pazare u njihovim radnjama. Možda bi pakovanje hleba u celofan bilo higijenski ispravnije, ali mislim da taj trošak ne mogu da plate svi potrošači, pa nam ostaje da i dalje hleb kupujemo na dosadašnji način“, smatra Bogosavljević.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari