Društvene mreže, mobilni uređaji, velike baze podataka i klaud servisi, odnosno skladištenje podataka korisnika u „oblaku“ – predstavljaju četiri stuba razvoja informacionih tehnologija u budućnosti. U Srbiji postoji prilika da se sva ova četiri stuba iskoriste, naročito kada se ima u vidu da je u IT industriju moguće ući čak i ako ranije niste ostvarivali dobre rezultate – tvrdi Jugoslav Pirić, direktor za pozicioniranje strateških rešenja u Majkrosoftu.

 On je protekle nedelje na konferenciji Kvantni skok rekao i da u razvojnom centru te kompanije u Beogradu radi 220 ljudi, a da je sam centar konkurentan sa drugim zemljama u svetu i po platama i po uslovima. Pirić je, ipak, istakao da ovde za taj profil nema dovoljno kvalitetnih prilika, zbog čega Srbija gubi svoje talente.

I Dionisis Kolokotsas, menadžer javne politike u Guglu, slaže se s tim ocenama i ističe značaj dve odluke srpske Vlade: prošlogodišnju, sa međunarodne konferencije u Dubaiju na kojoj se raspravljalo o pitanju regulacije Interneta, kada Srbija nije glasala za rezoluciju koja bi uspostavila veća ograničenja na globalnoj mreži, što su pojedine vodeće države tražile. Drugi „poen“ u svetu IT tehnologija država je dobila kada je Gugl počeo da razvija svoj „strit vju“ (Street View) servis u Beogradu, kada je odlučeno da se takav projekat ne blokira. „Strit vju“ je Guglova usluga koja omogućava korisnicima da vide snimke bilo koje ulice u nekom gradu, što se pokazalo veoma popularnim servisom, ali i kontroverznim zbog potencijalnog ugrožavanja privatnosti građana. Po Kolokotsasu, Guglu je na uvođenju ove usluge, što se očekuje uskoro, u velikoj meri pomogla srpska ambasada u Grčkoj.

– Problemi u Srbiji su korupcija, birokratija i otežan pristup finansijama. Drugi problem je infrastruktura. U Srbiji je oko 53 odsto domaćinstava povezano na internet, što je dosta, ali 47 odsto još treba da se poveže. Tu su i veštine koje su bitne da biste imali konkurentnu radnu snagu. Treći korak je povezivanje inovacija, preduzetnika i javnih podataka – rekao je Kolokotsas.

U „plus“, međutim, neće biti upisana odluka Vlade da se povećaju fiskalna opterećenja na IT opremu, koja je do sada bila oporezovana po stopi od osam, a preći će u kategoriju od 20 odsto. To u svakom slučaju nije podrška države razvoju tog sektora, iako na svako radno mesto izgubljeno zbog uvođenja novih tehnologija, dolazi 2,6 novih radnih mesta. Istovremeno, na svako novootvoreno radno mesto u tehnološkom sektoru dolazi pet radnih mesta u drugim industrijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari