Foto: EPA/ KOCA SULEJMANOVICEvropska komisija predložila je novo smanjenje kvota i povećanje carina na uvoz čelika iz ne-EU zemalja, što bi moglo dodatno da pogodi Železaru u Smederevu, koja je u poslednjih pet godina čak četiri puta poslovala u minusu, upravo zbog evropskih kvota.
Predlog je objavio potpredsednik Evropske komisije Stefan Sežurne, koji je najavio da Komisija namerava da najpre prepolovi kvote za uvoz čelika. Osim toga, uvoz koji premaši te kvote biće podložan udvostručenim carinama, odnosno biće povećan sa 25 na 50 odsto.
To save our European steel plants and jobs:
we reduce by half the quota of steel imported from abroad
we double the customs duties (from 25% to 50%)This is the new safeguard clause on steel.
This is the reindustrialization of Europe
— Stéphane Séjourné (@steph_sejourne) October 7, 2025
To bi za smederevsku Železaru, koja je u stoprocentnom vlasništvu kineske kompanije New-Silkroad (Hong Kong) Holding, značilo da umesto dosadašnjih 820.000 tona, koje je izvozila u EU i na koje je plaćala carinu od 25 odsto, može da izvozi 410.000 tona po toj istoj carinskoj stopi, dok bi se za sve iznad tog iznosa carina povećala na 50 odsto.
Kako je Sežurne objasnio, EU ovu meru donosi kako bi spasila svoju industriju čelika i zaštitila svoje proizvođače od rastuće kineske konkurencije.
Sada se očekuje da ovaj predlog Evropske komisije potvrde svih 27 država članica i Evropski parlament, a mere bi stupile na snagu 1. jula 2026. godine.
Podsetimo, EU je prve kvote i carine na čelik uvela 2019. godine, a one ističu upravo 1. jula 2026. godine.
EU takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik. Cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže kako bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.
Prošle godine Kina je proizvela više od jedne milijarde tona čelika, što je više od polovine svetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), pokazuju podaci organizacije World Steel.
Evropske zemlje su znatno slabije – Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11 miliona.
„Srbija pregovara sa EU, nema izgleda da će biti izuzeta“
Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić ukazuje da bi predloženo dodatno smanjenje kvota i uvođenje viših carina na izvoz čelika iz Srbije moglo ozbiljno ugroziti konkurentnost smederevske Železare na evropskom tržištu.
Kako navodi, većina čelika koji se proizvede u srpskoj železari plasira se upravo na tržište Evropske unije i regiona, što je, podseća, i bio osnovni razlog za ovu kinesku investiciju – blizina evropskog tržišta.
„Nakon što su Kinezi preuzeli Železaru, kapaciteti su značajno rasli, ali su 2019. godine uvedene prve evropske kvote koje su ograničile izvoz. Zbog toga je srpski čelik postao manje konkurentan, iako je i dalje tražen na evropskom tržištu, jer je jeftiniji od evropskog čelika. U tom periodu došlo je i do gašenja jedne velike visoke peći, što je rezultiralo prelaskom ove firme iz pozitivnog poslovanja u gubitke“, objašnjava Stanić za Danas.
Prema njegovim rečima, sada postoji inicijativa Evropske komisije da se kvote dodatno prepolove i da se uvedu veće carine, što bi dodatno otežalo poziciju Železare.
„Predlog još nije usvojen, o njemu tek treba da odluče Evropski parlament i Savet, a mere bi eventualno stupile na snagu u julu 2026. godine“, dodao je Stanić.
Navodi i da su članice EFTA (koje su deo evropskog ekonomskog prostora, a nisu članice EU), poput Norveške, Švajcarske i Islanda, izuzete od ovih mera, što, kako ističe, otvara dodatni prostor za diplomatske napore Srbije da zaštiti svoje interese.
„Srbija ima prostora da pregovara kao zemlja kandidat i potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU. Očekujemo da ta kvota bude zadržana na istom nivou ili da bude povećana, ali ne možemo očekivati da budemo potpuno isključeni. Definitnivno se pregovori nastavljaju“, kaže Stanić.
Na pitanje da prokomentariše pisanje pojedinih medija da je Srbija tražila izuzeće od novog smanjenja kvota i povećanja carina, Stanić odgovara da to izuzeće „deluje malo verovatno“.
„Ovi pregovori su stvar diplomtije, a ne ekonomskog razuma“, ističe Stanić.
Govoreći o kvotama, Stanić navodi da je trenutna kvota 820.000 tona, a da je ideja EU da ona iznosi 410.000, dok bi carine za sve preko ove količine umesto dosadašnjih 25 odsto iznosile 50 odsto.
„Železara će naći druga tržišta za smederevski čelik“
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić nije toliko pesimističan kada je reč o poslovanju smederevske Železare, dodajući da Evropska unija više nije tako značajno tržište kada se posmatra globalna slika industrije čelika.
Prema njegovim rečima, proizvodnja čelika u svetu je premašila dve milijarde tona, a Kina sama proizvodi više od polovine te količine, dok sve članice EU zajedno proizvedu oko 130 miliona tona godišnje.
„EU uvodi carine Kini, a proizvodi tek oko 12 do 13 odsto kineske proizvodnje. To je borba slona i miša. Za Kinu je evropsko tržište važno, ali ne presudno“, kaže Savić za Danas i dodaje da Kina polovinu svog čelika plasira na domaćem tržištu, što jasno pokazuje koliko je ta zemlja ekonomski snažna.
Govoreći o eventualnim posledicama za srpsku železaru u Smederevu, Savić ističe da ne očekuje veće probleme.
„Ne brinem se za Železaru iz nekoliko razloga. Prvo, to nije srpski čelik, već kineski. Mi tu nemamo domaći zadatak, kao što ga imamo u slučaju NIS-a. Drugo, iako je proizvodnja smanjena sa preko dva miliona na oko 1,2 miliona tona godišnje, nijedan radnik nije otpušten. Tamo i dalje radi oko 5.500 ljudi“, navodi Savić.
Podseća da su Kinezi Železaru u Smederevu kupili kao jednu od svojih prvih velikih akvizicija u Evropi, videći u Srbiji, kao zemlji kandidatu za članstvo u EU, odskočnu dasku ka evropskom tržištu.
On ističe da Železara danas pravi kvalitetniji i, verovatno, skuplji čelik, te da trenutne carinske barijere verovatno neće znatno uticati na poslovanje.
„Ako Kina proizvodi milijardu tona čelika, a u Smederevu se pravi tek oko milion, to je bukvalno jedan promil kineske proizvodnje, kap vode u bazenu i ne treba praviti dramu od toga. Ukoliko Kina može da proda ovih milijardu tona, naći će tržište i za ovaj jedan milion iz Smedereva“, smatra Savić.
Šta Železaru vodi u minus: Pad potražnje ili evropske kvote?
Železara u Smederevu u poslednjih pet godina uspela je da posluje s dobitkom samo jednom – 2021. godine.
Sve ostale godine obeležene su minusima, a najveći gubitak u poslednjih pet godina ostvaren je prošle godine i iznosio je 17,5 milijardi dinara, dok je 2023. gubitak iznosio 16,5 milijardi dinara, pokazuju finansijski izveštaji objavljeni na sajtu Agencije za privredne registre (APR).

U 2022. godini gubitak je iznosio 4,9 milijardi dinara, u 2021. kompanija je ostvarila dobit u iznosu od 23,7 milijarde dinara, a u 2020. imala je gubitak od oko šest milijardi dinara.
Stanić smatra da je glavni razlog za ove gubitke leži u evropskim kvotama i većim carinama.
„Minus se može objasniti ograničenjem njihovog izvoza zbog evropskih kvota, koje je najznačajnije tržište za Železaru. Znači, razlozi su politički, a ne ekonomski, niti je to posledica nekog lošeg menadžmenta. Apsolutno ne. Posledica je političkih pritisaka koji se manifestuje kroz te kvote i taj trgovinski rat“, ukazuje Stanić.
Na pitanje da li deo razloga leži i u padu potražnje za čelikom zbog svetske i evropske usporene privredne aktivnosti, Stanić odgovara da je to manji značajan faktor u odnosu na evropske kvote.
Profesor Savić smatra da je Železara u minusu, jer su Kinezi potrošili veliki novac za ozbiljne investicije, koji još uvek nije otplaćen, dok je istovremeno došlo do smanjenja proizvodnje zbog evropskih kvota.
„Međutim, to nije naš problem, to je problem za Kineze. Nas, iskreno, ne treba da brine koliko čelika se proizvodi. Ono što je za Srbiju najvažnije jeste da nijedan od 5.500 radnika nije ostao bez posla. Ti ljudi primaju plate, plaćaju se porezi i doprinosi, i to je ono što direktno utiče na našu ekonomiju“, poručuje profesor.
Zaključuje da „previše brinemo tuđu brigu“, jer je to kineski čelik, a Kinezi vlasnici, te da oni snose rizik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.



