Upotreba antibiotika na farmama u Evropskoj uniji mora da bude ograničena, pogotovo kada se koriste u svrhu prevencije, poručili su evroposlanici. Oni se zalažu za zabranu kolektivnog davanja antibiotika zbog jednog obolelog grla na farmi i takođe su protiv korišćenja antibiotika kao kompenzacije za loše staranje o životinjama.

Istovremeno nadležni odbor Evropskog parlamenta podržava mere za podsticanje istraživanja radi razvoja novih veterinarskih lekova. Na sednici u februaru na kojoj se glasalo o Nacrtu plana izmena zakona EU o veterinarskim lekovima članovi Odbora za prirodnu sredinu i javno zdravlje EP založili su se za zabranu kolektivnog i preventivnog tretmana životinja antibioticima. Umesto toga, evroposlanici žele da se stimulišu istraživanja kako bi se razvili novi i bolji lekovi.

– Nova pravila će nam omogućiti da bolje kontrolišemo upotrebu antibiotika na stočnim farmama i tako smanjimo rizik od potencijalne pojave otpornosti na antibiotike. Predložene izmene takođe će nam pomoći da poboljšamo dostupnost lekova i podstaknemo inovacije kako bi proširili ponudu veterinarskih lekova. Pozdravljam širok konsenzus o izveštaju Odbora koji treba da doprinese unapređenju javnog zdravlja i zaštiti potrošača – istakla je francuska evroposlanica Fransoaz Grostet za čiji je izveštaj glasalo 60, dok su protiv bila dva poslanika.

Predlogom koji je dobio potvrdu Odbora EP pooštrava se tekst Evropske komisije kojim se reguliše upotreba veterinarskih lekova jer, kako su rekli evroposlanici iz Odbora, veterinarski lekovi ni pod kakvim uslovima ne mogu da služe za unapređenje stanja životinja, ili kao kompenzacija za lošu brigu o njima. Korišćenje antibiotika u svrhu prevencije biće moguće samo ako to dopusti veterinar.

Kako su istakli evroposlanici, preventivno davanje lekova grupi životinja nakon što jedna pokaže znake zaraze mora da bude ograničeno samo na obolela grla kod kojih je utvrđen visok rizik od zaraze a sa ciljem da se spreči širenje bakterije na stado. Evroposlanici traže od vlasnika i odgajivača životinja da vode računa o veličini prostora na kojem su životinje kako bi se smanjio rizik od prenošenja boleseti i da izoluju obolele životinje od ostalih. U Nacrtu izveštaja takođe se ukazuje na potrebu razvoja novih antibiotika i drugih lekova.

Antibiotici su moćno oružje u borbi protiv bakterijskih infekcija ali njihova pogrešna i preterana upotreba na stočnim farmama za posledicu može da ima otpornost na te lekove i širenje na ljude na mnogo načina, najčešće kroz hranu. Izveštaji više agencija EU za nadzor bezbednosti lekova i hrane pokazuju da se u nekim zemljama više antibiotika utroši za lečenje životinja, nego ljudi. Direktorka Evropske organizacije potrošača (BEUC) Monik Gojens pozdravila je glasanje u Odboru EP ističući da otpornost na antibiotike predstavlja pretnju napretku u medicini, pre svega u hirurgiji i hemoterapiji.

– U toj borbi ćemo pobediti samo ako srežemo upotrebu antibiotika i kod ljudi i kod životinja. Jedini način da napredujemo je da svaka evropska zemlja pojedinačno primenjuje ista stroga pravila. Davanje antibiotika potpuno zdravim životinjima stvara otpornosti na te lekove i sa tom štetnom, rutinskom praksom mora da se prestane ako želimo da lekovi i dalje čuvaju živote. Ako to ne uradimo, mogli bismo da se suočimo sa problemom da i obična posekotina postane ozbiljna, čak i opasna po život – upozorila je Gojens.

U posebnom glasanju Odbor je sa 53 glasa za i tri protiv usvojio i izveštaj rumunskog evroposlanika Klaudija Kiprijana Tanaseska kojim se menja još jedan propis sa ciljem da se centralizovane dozvole za veterinarske lekove odvoje od onih za lekove za ljude. O oba izveštaja evroposlanici će glasati na plenarnoj sednici u aprilu/maju u Strazburu.

Pozitivna iskustva Danske i Norveške

Svake godine 25.000 Evropljana umre zbog otpornosti na antibiotike, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije. Istovremeno mnogo veći broj pati zbog posledica povećane otpornosti na antibiotike. S obzirom na to da članice EU mogu same da utvrđuju pravila u tom domenu, neke od njih imaju bolje performanse u borbi protiv otpornosti na antibiotike. Tako je, recimo, u Danskoj za 13 godina količina antimikrobnih lekova, uključujući antibiotike, koji se daju na farmama za uzgoj živine, smanjena za 90 odsto. U Norveškoj su vakcinacija i bolje staranje o zdravlju riba pomogli da za manje od 20 godina antibiotici gotovo nestanu iz uzgoja ribe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari