CRNA GORA: Prošlost i dalje teška hipoteka

Presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu Crna Gora se spasila plaćanja astronomske odštete susjednoj državi, ali i dalje će živjeti pod hipotekom zbog nekoliko zlodjela koja joj je pričinila ratnih devedesetih. Od njih se nikako ne može amnestirati crnogorska vlast. To su, prije svih, deportacija bosanskih izbjeglica iz Herceg Novog, Bara i Ulcinja i učestvovanje crnogorskih rezervista na hercegovačkom ratištu.
Ovakva oduka Međunarodnog suda pravde uglavnom se u Crnoj Gori očekivala. Gotovo identični argumenti na kojima je sud u Hagu zasnovao svoju odluku mogli su se proteklih dana čuti i od crnogorskih čelnika.
– Očekivao sam ovakvu presudu Međunarodnog suda pravde što se tiče odgovornosti Crne Gore za genocid po tužbi Bosne i Hercegovine – rekao nam je dr Blagota Mitrić, profesor međunarodnog prava na podgoričkom Pravnom fakultetu i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore.
Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić nedavno je izjavio da od Međunarodnog suda očekuje da izuzme Crnu Goru od odgovornosti koju sadrži tužba BIH. Krivokapić se našao u unakrsnoj vatri opozicionih stranaka zbog tvrdnje da Crna Gora nije učestvovala u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i da će je iz tužbe protiv SRJ, odnosno Srbije i Crne Gore izuzeti Međunarodni sud pravde u Hagu.
Ovih dana čuli su se mnogi zahtjevi, posebno iz redova opozicije, da se Crna Gora što prije mora suočiti sa svojom nedavnom prošlošću i da je neophodno da otpočne proces lustracije.
– Prvo treba kazniti Momira Bulatovića, Mila Đukanovića i Svetozara Marovića kao ideologe i nalogodavce rata – smatra poslanik Pokreta za promjene dr Branko Radulović.
Liberalna partija je najavila da će crnogorskom parlamentu uskoro predložiti zakon o lustraciji i otvaranju tajnih dosijea.