foto EPA-EFE/OLIVIER HOSLETOdnos vlasti u Srbiji prema misiji Evropskog parlamenta neće imati drastične posledice po ukupne odnose naše zemlje i EU, ali bi nalazi evroparlamentaraca mogli, da u nekoj od budućih rezolucija ove evropske institucije, odjeknu u Briselu.
Beogradu mogla da bude uskraćena finansijska i druga podrška u evrointegracijama, kažu sagovornici Danasa komentarišući odbijanje predsednika države i predsednice Skupštine da se sastanu sa evropskim poslanicima.
Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) poslaće ad-hok misiju u Srbiju od 22. do 24. januara, kako bi procenili stanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u ovoj zemlji.
U misiji će, između ostalih biti i Tonino Picula, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, iz političke grupe Socijalista i demokrata (S&D) i Davor Ivo Štir, izvestilac u senci EP, iz političke grupe Evropske narodne partije (EPP), na čiju biografiju već podsećaju mediji bliski vlasti.
Ni predsednica Skupštine Ana Brnabić ni predsednik države Aleksandar Vučić neće biti tada u zemlji i zbog toga ne žale, pravdajući se važnijim unapred zakazanim putovanjima i time što poseta nije bila najavljena i ugovorena.
Delegaciju će u ime Narodne skupštine primiti poslanice nadležne za evropske integracije i spoljnu politiku, Elvira Kovač, predsednica Odbora za evropske integracije, i Marina Raguš, predsednica spoljnopolitičkog odbora.
Kovač za Danas kaže da će delegaciju primiti u petak 23. januara ujutru i da je otvorena da da odgovore na sva njihova pitanja, jačenje saradnje sa EP i za iskrenu i konstruktivnu kritiku.

Hoće li se ministar za evropske integracije, Nemanja Starović, možda pojaviti na nekom sastanku, nije nam odgovoreno u resornom ministarstvu.
Iako zbog funkcije koju obavlja Vučiću možda i nije nivo za dijalog sa poslanicima EP, iskustvo pokazuje da se on ranije nije libio susreta sa nekadašnjim izvestiocem za Srbiju Vladimirom Bilčikom ili pak Dejvidom Mekalisterom, takođe nekadašnjim izvestiocem EU i predsednikom Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koji sada šelje misiju.
Da Vučić, ali ni ostali pripadnici vlasti, nemaju ni trunke poštovanja za Piculu i Štira znalo se od trenutka kada su postavljeni za ove funkcije ali i ranije. Međutim, Vučić je tada rekao da će Srbija, ne i on, bez obzira na sve, razgovarati sa njim.
Dok je bilo nade da će biti otvoren Klaster 3, Piculu je primala predsednica Skupštine Ana Brnabić. Sada ona putuje u Estoniju, a Vučić u Davos na Svetski ekonomski forum.
Otklon Vučića, i onih koji ga u stopu prate, prema evroparlamentarcima ne može biti jasniji i zato se postavlja pitanje hoće li ovakav stav imati posledice po zemlju.
Miloš Pavković, strateški direktor u Centru za evropske politike, ne očekuje dratične posledice po ukupne odnose Srbije i EU usled nedostatka prijema na najvišem nivou delegacije EP.

– Međutim, ono što može imati ozbiljnije posledice jeste šta će biti rezultati prikupljanja činjenjica ove misije o stanju demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. Potencijalno, nalazi delegacije EP mogu se naći u nekoj od budućih rezolucija ove evropske institucije kao snažna kritika upućena vladi Srbija, a koja bi mogla da odjekne u Briselu i prestonicama nekih država članica – pojašnjava Pavković za Danas.
Na pitanje hoće li misija opet doći odgovara da se to trenutno ne zna, ali da će to uraditi ako procene da treba, te da će to će biti prvi indikator da nešto nije u redu i da se sprema zaoštravanje.
Slično misli i Natan Albahari, internacionalni sekretar opozicione PSG.
On za Danas kaže da bi posledice mogle da se ogledaju u finansijama i uskraćivanju podrške u evrointegracijama jer sva sredstva koja troši EU moraju da budu odobrene i od EP.

– Vlast SNS, nažalost, iznova pokazuje da ili ne razume ili svesno ignoriše ulogu i značaj EP. Njihov odnos prema delegaciji EP predstavlja nastavak obrasca ponašanja u kojem se svaka kritika doživljava kao napad, a svaka institucija koja ne služi interesima vlasti kao neprijatelj. Posebno je poražavajuće što takav stav dolazi i od najviših funkcionera, uključujući predsednicu Narodne skupštine, koja očigledno Parlament vidi kao telo koje treba da izvršava volju izvršne vlasti i guši debatu, a ne kao mesto demokratskog dijaloga – navodi on.
I dodaje da dok se Skupština sistematski obesmišljava i pretvara u puku glasačku mašinu, vlast zaboravlja, ili namerno ignoriše, činjenicu da EP nije dekorativna institucija, već jedna od ključnih institucija EU.
– Kao zemlja kandidat, Srbija sebi ne može da priušti sukob sa EP, jer je podrška tog doma od presudnog značaja za proces evropskih integracija, finansijsku pomoć i političku podršku država članica. Očigledno je da je SNS-u važnije da izbegne razgovor sa evropskom delegacijom o tome za šta se zapravo zalaže, nego da se suoči sa činjenicom da više ne može da ubedi evropske partnere kako je Srbija na demokratskom i evropskom putu. Ovakvo ponašanje deluje kao poslednje trzanje autokratske vlasti koja više nije u stanju da prikrije da predstavlja sve suprotno od evropskih vrednosti. U suprotnom, ne bi bila spremna da rizikuje gubitak fondova, potencijalne sankcije i istrage, kao i potpuno zamrzavanje procesa pridruživanja, što su realne i moguće posledice napada na evroposlanike i sam Evropski parlament – ukazuje Albahari.
Podsetimo, ovo nije klasična posmatračka misija izbora, već misija za činjenice (fact-finding) koja ima širi fokus na stanje institucija i prava građana.
Specijalna misija utvrđivanja činjenica Evropskog parlamenta stiže u Srbiju krajem januara.
Zašto je ova misija važna? 1/7 https://t.co/zmGb1ZvjoX
— Marko Vujačić (@DvostrukiArsin) December 10, 2025
Kako je nedavno na Iksu pojasnio Marko Vujačić, međunarodni sekretar ZLF, dolazak delegacije u Beograd omogućava evropskim poslanicima „direktan uvid“ u stanje na terenu, bez oslanjanja isključivo na zvanične izveštaje institucija. Kako navodi, delegacija namerava da razgovara sa predstavnicima opozicije, studentima i novinarima, kao i da se upozna sa atmosferom koju on opisuje kao obeleženu pritiscima i zastrašivanjem.
Evropejci, kaže, imaju pravo da zatraže sastanke, dokumenta i pristup institucijama, uključujući i razgovore sa pritvorenim osobama.
Prema njegovoj oceni, odbijanje takvih zahteva od strane vlasti bilo bi “priznanje problema“, dok bi prihvatanje otvorilo prostor za, kako kaže, uvid u ono što vlast navodno pokušava da prikrije. Po završetku misije, delegacija će izraditi poseban izveštaj koji, prema Vujačiću, Evropska komisija i Savet EU neće moći da zanemare.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


