foto: Vojin Radovanović/DanasPoruke međunarodnih zvaničnika upućene kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju nakon formiranja vlade pokazuju da su za Evropsku uniju dijalog između Beograda i Prištine i normalizacija odnosa strateški važni, ocenio je politikolog Ognjen Gogić, uz objašnjenje da EU ne odustaje od ovog procesa čak ni onda kada deluje da on ne ide u željenom smeru.
„Za Evropsku uniju dijalog između Beograda i Prištine i normalizacija je strateški značajan zbog toga što aktuelna Evropska komisija vodi politiku strateškog približavanja ovog prostora Evropskoj uniji, odnosno Zapadnog Balkana. Tu se posebno izdvaja tema odnosa između Beograda i Prištine, jer je to neuralgična tačka Zapadnog Balkana. Dakle, to je odnos koji postoji i koji može da ugrozi stabilnost regiona ako se ne ide u pravcu normalizacije. Zbog toga EU ne odustaje od dijaloga, čak i kada deluje kao da on ne ide u željenom smeru“, rekao je Gogić za Kosovo onlajn.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, uz čestitke kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju nakon formiranja vlade, poručila je da je spremna da uskoro bude domaćin sastanka na visokom nivou, što prema oceni Gogića nagoveštava da bi Kalas želela da bude posrednik u eventualnom susretu.
„To znači da će ona uputiti poziv liderima iz Beograda i Prištine, jer se smatra da sada postoje uslovi da se obnovi dijalog na najvišem nivou nakon što je Kosovo konačno dobilo vladu posle gotovo godinu dana institucionalnog vakuuma“, rekao je on.
Poziv se može očekivati uskoro, ističe Gogić, a ostaje da se vidi da li će biti organizovan direktan ili odvojen susret lidera. Međutim, ono što je izvesno jeste da će Evropska unija nastaviti da insistira na sprovođenju preuzetih obaveza, jer je, kako navodi Gogić, to i za Srbiju i za Kosovo ključno na putu ka EU.
„Evropski put i Srbije i Kosova, pored ostalog, zavisi i od toga da li unapređuju međusobne odnose, da li idu putem normalizacije. Evropska unija ne kažnjava, ona ne vrši pritisak; ona vodi politiku uslovljavanja. Ta politika zapravo znači da EU stavlja određene pogodnosti stranama na raspolaganje ukoliko ispunjavaju uslove koje ona ima prema njima. Ukoliko to ne ispunjavaju, ukoliko nisu konstruktivne u dijalogu, EU uskraćuje svoju podršku“, rekao je on.
Gogić pojašnjava da se to najbolje videlo na primeru Kosova, koje je bilo predmet kaznenih mera EU u vidu suspenzije finansijskih sredstava predviđenih za Prištinu.
„EU sebe vidi kao medijatora, kao nekoga ko treba da pomogne stranama da unapređuju svoje odnose, a ne kao nekoga ko treba da kažnjava, jer je ovaj proces dobrovoljan. Evropska unija ne može da natera bilo koga da sprovodi preuzete obaveze; ona pokušava da motiviše strane benefitima koje stavlja na raspolaganje, odnosno njihovim uskraćivanjem ukoliko napretka ne bude“, rekao je politikolog.
Pored Evropske unije, Gogić ističe da treba pratiti i stav administracije Donalda Trampa.
„Prošle godine u američkom Kongresu usvojen je Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane, koji ima poseban segment pod nazivom Zakon o prosperitetu i demokratiji Zapadnog Balkana. On se, između ostalog, osvrće na odnose između Beograda i Prištine i proces normalizacije. Taj zakon, što je veoma interesantno, traži od strana da sprovedu sporazume iz Brisela i Ohrida, koji će uskoro navršiti tri godine. Zanimljivo je da se američka administracija ne vraća na Vašingtonski sporazum, iako je posredovala u njegovom potpisivanju pre gotovo šest godina, već insistira na sprovođenju briselskog i ohridskog sporazuma. Amerikanci su skloniji tzv. buldožer diplomatiji, gde očekuju konstruktivnost u sprovođenju obaveza, uz mogućnost primene oštrijih mera“, zaključio je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


