Kako do tačnog biračkog spiska? 1 EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Javno slušanje o izmenama Zakona o biračkom spisku je politička kalkulacija i bacanje još jednog mamca ne bi li se privolela javnost, a jasno je da nema nikakve volje da se uradi bilo šta konkretno, ocenio je Pavle Dimitrijević iz organizacije CRTA.

„Ukoliko državni organi, uključujući i Skupštinu, žele konkretne rezultate, imaju preporuke Crte, imaju gotova zakonska i podzakonska rešenja. A mi to ne da ne vidimo, nego vidimo sve suprotno“, rekao je on za N1.

Danas se u Skupštini Srbije održalo javno slušanje na temu „Predstavljanja Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku“. To je deveto po redu javno slušanje, a inicirao ga je narodni poslanik i član Radne grupe za unapređenje izbornog procesa Uglješa Mrdić. On je, kako je izjavio na slušanju u Novom Sadu, do sada više puta prilagođavao predlog u skladu sa preporukama CRTA i ODIHR-a. Radnu grupu su ranije napustili predstavnici opozicije i nevladinih organizacija jer nije bilo napretka u radu. Kako do tačnog biračkog spiska? Šta je, između ostalog, Komisija za reviziju čije je formiranje predviđeno i ko bi trebalo da je čini?

„Neću stići na to javno slušanje, ali neću ni krenuti, iz prostog razloga – svih argumenata, a to je pre svega odnos izvršne vlasti prema organizacijama civilnog društva koja se bore za ljudska prava u ovoj zemlji. Nemoguće je da prepodne čujemo etikete da smo strani plaćeni, teroristi, a da popodne budemo pozivani na neke vrste institucionalnog dijaloga“, smatra Dimitrijević.

Kako je rekao, u tim pritiscima ne učestvuju samo zvaničnici izvršne vlasti, već i različite institucije. „Jer, da podsetim, do dana današnjeg nemamo epilog svih onih upada i pritisaka na organizacije civilnog društva tokom marta (policija je proveravala poslovanje zbog novca iz USAID)“, kazao je.

„Nikakvih epiloga nema, ne postoji ni informacija šta se dešava, nismo mogli da dobijemo ni broj predmeta ni bilo kakvu informaciju. To sve ukazuje na jednu vrstu manipulacije, na zloupotrebu institucaija u cilju političkog obračunavanja sa organizacijama civilnog društva. Zbog toga danas neću biti na javnom slušanju koje se organizuje po deveti put“, kaže.

Prema njegovim rečima, više je stvari koje bude sumnju da li će ta komisija i kako moći da radi.

„Pre svega transparentnost podataka iz biračkog spiska, sve ono što je stručna javnost tražila da bude dostupno, a tu pre svega mislim na osnovne promene – broj birača po domaćinstvima, po adresi, svi ti podaci bi u ovome što predlaže Mrdić bilo dostupno tek po zaključenju biračkog spiska. Naša je ideja da ti podaci budu objavljeni odmah po usvajanju zakona i da budu redovno ažurirani“, naglasio je Dimitrijević.

Na pitanje ko bi trebalo da radi proveru, kaže – državni organi.

„Trebalo bi da bude objašnjeno i na sajtovima lokalnih samouprava i ministarstva, ali ja govorim o onim najznačajnijim podacima, a to je ovo brojčano stanje, broj birača po domaćinstvu, što bismo dobili po zaključenju biračkog spiska. To je kasno, zbog kretanja birača kroz vreme. Kada govorimo o migracijama, ne znamo šta se dešavalo u vremenu pre izbora, šta je razlog promene birača po adresama“, naveo je.

Dimitrijević podseća da je bilo prijava po toj osnovi i na prethodnim izborima ali da se ništa nije uradilo.

„Istrage su mogle da budu sprovedene, ali nisu. Ništa. Nijednu informaciju nemamo da je bilo kakav postupak pokrenut protiv nekog. Mi smo u vezi sa biračkim spiskom podneli tri krivične prijave protiv pripadnika MUP-a, gde smo imali najviše informacija da je bilo manipulacija u Beogradu na lokalnim izborima 2023. godine“, izjavio je.

Rad MUP-a ne uliva poverenje

A policija bi bila ta koja bi trebalo da vrši terenska istraživanja u vezi sa biračima.

„Što ne uliva poverenje. Ne mogu da kažem da je moguće u ovakvim okolnostima očekivati da će MUP pravovremeno, odgovorno i tačno uraditi svoj posao, ako to nije uradio makar na nivou konstruktivnog pristupa, u recimo Radnoj grupi, gde su slali predstavnike koji nisu znali da odgovore ni na jedno pitanje u vezi sa biračkim spiskom“, kazao je gost N1.

Dodaje da javnost nije obaveštena ni o dešavanjima na poslednjim izborima, u Kosjeriću i Zaječaru.

„MUP je mogao da odgovori na jednu inicijativu koju je CRTA pokrenula u aprilu prošle godine, a to je samo da se standardizuje i objasni kako vlasnik stana može efikasno da proveri ko je prijavljen na njegovoj adresi i kako da ga odjavi, a nije“, napominje Dimitrijević.

Prema rečima Dimitrijevića, jedini garant povratka poverenja je balansirano članstvo u toj komisiji.

„Ne samo nezavisni eksperti, već i da samo imenovanje bude potpuno balansirano. Crtin predlog je bio 3-3-3, uz dvotrećinsku većinu i najmanje dve glasa iz svake grupe bi bilo potrebno da se donesu odluke. Zamislite u celoj situaciji da počne da radi ta komisija, pod kakvom lupom javnosti bi radila. Tu svaka odluka mora da bude utemeljena na proceduri, zakonima, u konsenzusu“, smatra Dimitrijević.

N1: Postoji li bojazan da bi predstavnike civilnog društva mogli da zastupa neko iz „GONGO“ organizacija, što smo videli tokom izbora kandidata za Saveta REM-a?

„To je briga za budućnost u kontekstu biračkog spiska. Po ovom nacrtu zakona nije moguće da organizacije koje su osnovane tokom ove godine daju kandidate, ali to ne znači da neće biti u narednom vremenu. Videli smo u Kosjeriću i Zaječaru da su bili takve posmatračke organizacije, samo da bi se glumilo da su posmatračke misije a zapravo su se mešale u rad biračkih odbora i sprovođenje izbora“, odgovara.

Kako kaže, SNS ne želi da izađe u susret preporukama ODIHR-a u vezi sa biračkim spiskovima.

„I da donese bilo kakve promene koje mogu ozbiljno da ograniče uticaj SNS na sam izborni proces. Sve ono što je godinama unazad usvajano su one odluke koje ne zadiru u suštinu problema. CRTA govori da su ključni problemi pritisci na birače, nekažnjivost i medijska neravnopravnost. U tim segmentima ne vidimo nijedan pomak. SNS je bilo najvažnije da postoji proces, da se kao o nečemu razgovara bez bilo kakvog primenjivog rezultata“, naglasio je Dimitrijević.

On kaže i da „nije potrebna nikakva radna grupa“, jer postoje – zakoni.

„Nije potrebna bilo kakva radna grupa da bi institucije primenile preporuke, postoje gotova rešenja. Država da je htela, mogla je da sprovede promene i kaže – hajde da razgovaramo o preostalim stvarima. Ništa se od toga nije desilo“, rekao je Dimitrijević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari