Vlada u Beogradu nastaviće da sprovodi reforme u pravosuđu i oblasti ljudskih i manjinskih prava, radiće na novom izbornom zakonu i pitanju ôblanko ostavkiö poslanika, kao i usvajanju zakona o svojini, što znači da će užurbano biti sprovođen Akcioni plan za otklanjanje nedostataka koje je EK navela u godišnjem izveštaju.
To sve moramo obaviti do juna, kako bi do kraja godine dobili status kandidata i datum pregovora o članstvu, rekao je premijer Srbije Mirko Cvetković juče u Briselu, nakon što je evropskom komesaru za proširenje Štefanu Fileu uručio odgovore na Upitnik Evropske komisije o sprovedenim reformama i ispunjavanju uslova da Srbija dobije status kandidata za članstvo u EU. „Uporedo s tim, moramo da pokažemo i napredak u saradnji s Haškim tribunalomö, rekao je Cvetković u zajedničkom obraćanju novinarima s evropskim komesarom.
Štefan File je tom prilikom istakao važnost pune saradnje Beograda sa sudom u Hagu, kao i neophodnost ključnih reformi na polju vladavine zakona, suzbijanja korupcije i organizovanog kriminala, kao i izmena u izbornom sistemu. File je istakao da će u martu doći u Beograd da ôvidi ostvareni napredak u prioritetnim zadacimaö. Naglasio je i važnost ratifikacije SSP u Evropskom parlamentu, izrazivši uverenje da će ôSrbija u 2011. učiniti dodatne krupne korake u pravcu EUö. Prema njegovim rečima, EK će 12. oktobra o tome usvojiti konačno ômišljenjeö i od Saveta ministara EU u decembru zatražiti da odlučuje o srpskoj kandidaturi i pregovorima o članstvu.
Premijer Cvetković i komesar File zajedno su poručili da je ovo „istorijski dan za Srbijuö, odnosno da je predaja odgovora na Upitnikôkrupan korak u pravcu evropskih integracija Srbijeö.
Zvaničnici koji su prisustvovali sastanku Cvetkovića i Filea su preneli novinarima u Briselu da su funkcioneri Komisije veoma povoljno ocenili to što su vlasti u Beogradu razdvojile pitanje dijaloga s Prištinom od zahteva da se temeljitom međunarodnom istragom utvrde krivci za zločine i trgovinu organima na Kosovu i severu Albanije, kako je to utvrđeno izveštajem Saveta Evrope.
Cvetković je razgovarao i s predsednikom Evropskog saveta Hermanom van Rompejom, koji je pokazao veliko interesovanje za napredak Srbije i celog regiona Zapadnog Balkana na putu ka članstvu u EU, saopšteno je posle sastanka.
Potpredsednik Vlade Božidar Đelić rekao je u Briselu da je, osim odgovora na Upitnik EK, najvišim evropskim zvaničnicima predat i dokument u kojem su iznete ideje za povećanje finansijske podrške EU državama Zapadnog Balkana. ôUz odgovore na Upitnik, predočili smo i dokument koji bi trebalo da u narednim godinama za Zapadni Balkan obezbedi dodatnu finansijsku podršku kroz povećanje pretpristupnih fondova i davanje garancija za naš izlazak na tržište kapitalaö, rekao je Đelić novinarima. Prema njegovim rečima, ukoliko bi Brisel ovu ideju prihvatio, to bi moglo da predstavlja ôuštedu i dobitak za građane Srbije od oko tri milijarde evra za ovu decenijuö. Đelić smatra da je ova ideja naišla na ôdobar prijemö i da bi odgovor trebalo da stigne u narednih nekoliko meseci.
Potpredsednik Vlade je rekao i da Srbija sada ima pet meseci da ôdoradi ono što se doraditi moraö, jer će 1. septembra biti zatvoreno pisanje predstojećeg izveštaja EK o napretku, ali je ukazao i na važnost dva ovogodišnja izveštaja haškog tužioca Serža Bramerca o saradnji zvaničnog Beograda.
U delegaciji Srbije u Briselu su i ministarka pravde Snežana Malović i direktorka vladine Kancelarije za evropske integracije Milica Delević. Kako je ranije najavljeno, Cvetković i Malovićeva bi danas trebalo da razgovaraju s evropskom komesarkom za pravosuđe Vivijen Reding, s obzirom da u Briselu reformu pravosudnog sistema Srbije, koja bi se obavila u skladu s preporukama EK, smatraju „presudno važnom“ za nastavak integracija.
Nikola Jovanović, urednik Izazova evropskih integracija
Političari će morati da se dogovore
Beograd – Postoji opasnost da u ovoj predizbornoj godini u Srbiji dođe do politizacije osetljivih pitanja u vezi s nastavkom približavanja EU. Političke stranke bi morale da nađu minimalni konsenzus oko ključnih pitanja i reformi kako bi vladin Akcioni plan bio ispunjen u roku, kaže za Danas Nikola Jovanović, urednik časopisa Izazovi evropskih integracija i programski direktor Centra za novu politiku. * Predajom odgovora na Upitnik posao nije završen. Šta sledi? – Evropska komisija će do juna prikupljati građu za izradu svog mišljenja o spremnosti Srbije da dobije status kandidata za članstvo u EU, a u junu će početi izradu tog mišljenja, koje će biti objavljeno ili neposredno pre godišnjeg izveštaja o napretku ili, najverovatnije, u okviru njega. Komisija će građu prikupljati slanjem misija koje će početi da dolaze u martu, a tada možemo očekivati i prve komentare i potpitanja na odgovore iz Upitnika. Ta potpitanja će stizati sukcesivno, kako koje odeljenje EK bude analiziralo odgovore. * Vlada u Beogradu mora da ispuni i Akcioni plan, kako bi mišljenje Ek bilo pozitivno. – Ispunjavanje Akcionog plana je jednako važno, a možda i važnije od rada na Upitniku, jer je EK u svom izveštaju dala „benčmarkove“, odnosno deset ključnih oblasti u kojima su neophodne reforme kako bi Srbija dobila pozitivno mišljenje. Komisija će na osnovu odgovora procenjivati aktuelno stanje u zemlji i ocenjivaće napredak u tih deset ključnih oblasti. * Da li činjenica da je Srbija u predizbornoj godini može da utiče na stepen ispunjavanja obaveza i sprovođenje reformi ? – Dobro je što se izrada mišljenja EK poklapa s predizbornom godinom, jer će na taj način Vlada biti primorana da se bavi suštinskim reformama i da radi u punom kapacitetu. * Zar ne postoji opasnost da političari odlutaju u populizam? – Da, postoji opasnost da se debata oko osetljivih pitanja, kao što su amandmani na izborne zakone, politizuje i postane predmet političke licitacije, umesto da dođe do konsenzusa. Ako stranke ipak ne mogu da se dogovore oko svega, bilo bi dobro da se njihove debate ne prelivaju u medije. Neophodno je postići minimalni zajednički imenitelj oko ključnih reformi i sprovesti vladin Akcioni plan. L. V.
Grčka ratifikovala SSP
Skupština Grčke je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU i Srbije na zasedanju 26. januara, saopštila je juče grčka ambasada u Beogradu. Ambasador Dimostenis Stoidis istakao je da ratifikacija SSP predstavlja „praktični izraz doslednosti“ s kojom ova zemlja podržava članstvo Srbije u EU.áGrčka je 12. članica EU koja je potvrdila Sporazum.
Objavljeni odgovori
Vlada Srbije objavila je sinoć na svojoj internet prezentaciji, kao i na sajtu Kancelarije za evropske integracije, integralni dokument odgovora na Upitnik EK. Reč je o ukupno oko 6.000 stranica sa odgovorima na oko 2.500 pitanja, podeljenih u 36 tomova. Dokument se može preuzeti sa sajtova u zip, odnosno pdf formatu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


