Arhiva Foto: Beta/Armenija Zajmi BeševićPola godine nakon održanih izbora i pedeset pokušaja konstituisanja Skupštine kasnije, deluje da se nazire kraj parlamentarnoj krizi na Kosovu. Ipak, deluje da ta opcija potencijalno odgovara samo dvema kosovskim partijama, dok bi drugima izbori najverovatnije doneli bolji rezultat, te im se sa konstituisanjem Skupštine ne žuri.
U ponedeljak je održana pedeseta konstitutivna sednica kosovske Skupštine, koja je kao i prethonih 49 završena neuspšeno. Time Kosovo ostaje već pola godine bez konstituisane Skupštine, a time i bez nove Vlade, iako su izbori održani u februaru ove godine.
Prvi korak ka razrešenju parlamentarne krize načinio je Ustavni sud Kosova. Iako su se pojedine stranke opozicije sudu obratile radi procene ustavnosti predloženog tajnog glasanja za predsednika Skupštine, Ustavni sud se time u presudi nije bavio već je samo navedeno da su poslanici u obavezi da konstituišu Skupštinu u rok od 30 dana od objavljivana rezultata.
S obzirom da do 37. sednice, nije izabrano skupštinsko rukovodstvo, sud je sednicu koja je počela 15. aprila i trajala do presude ocenio nepotpunom, te dao rok od 30 dana, odnosno do 26. jula za konstituisanje Skupštine.
Sa druge strane naizgled se napravio pomak i među odnosima političara, jer je se jedan od opozicionih lidera, Fatmir Ljimaj, predsednik Socijaldemokratske inicijative (NISMA) odazvao na poziv premijera u tehničkom mandatu i lidera Samoopredeljenja Aljbina Kurtija radi pregovora o novoj Vladi i glasanju u Skupštini.
Socijaldemokratska inicijativa je i ranije bila viđena za potencijalnog koalicionog partnera Samoopredeljenja, ali im se do sada nije pridružilaj.
Ipak, kako rok ističe u nedelju, a pregovori traju, postavlja se pitanje da li će ove okolnosti uspeti da dovedu do formiranja Skupštine, i time prekinu parlamentarnu blokadu na Kosovu
Pavković: Kurti ne stoji baš najbolje, opozicija nema motiv da razreši situaciju
Miloš Pavković iz Centra za evropske politike za Danas ističe da se istekom roka Ustavnog suda, za nekoliko dana, polako zatvara prostor za konstituisanje Skupštine i formiranje Vlade.

“Što se tiče Kurtijevih pregovora sa Nismom i Ljimajem, to se nekako provlačilo od samog početka, odnosno još od februara, da je Ljimaj spreman da uđe u koalicionu vladu sa Kurtijem, ali je ipak sebi dizao cenu i nije dolazio do dogovora”, podseća naš sagovornik.
Pavković naglašava da je ova nedelja “poslednji trenutak”, i dodaje da će mroati da se odluči hoće li doći do neke vrste dogovora, ili će se ići na nove izbore.
“Čini mi se da sada nema puno manevarskog prostora, ni za jednu ni za drugu stranu, tako da će morati malo da prilagode svoja očekivana i svoje strategije”, pojašnjava Pavković.
On dodaje da posebno Ljumaju ne odgovara da se ide na nove izbore, kao da i Kurti ne stoji baš najbolje, jer je ušao u trend opadanja glasova.
“Zbog toga će i on pokušati da formira vladu ili sa Ljimajem ili s nekim drugim, ali Ljimaj je najrealnija opcija. Ako do toga ne dođe do petka, onda se raspušta Skupština i idemo na nove izbore”, tvrdi sagovornik Danasa.
Govoreći o tome da li je generalno raspoloženje u parlamentu bliže izborima ili konstituisanju Skupštine, Pavković tvrdi da tradicionalne albanske opozicione partije poput LDK, PDK i drugih, nemaju neki veliki motiv da se razreši ova situacija, te da njima odgovara da razlika ostane do samog kraja, i da se ponovo izađe na izbore.
“Čini se da je to njihova preferirana opcija. Dok bi formiranje vlade za njih značilo da opet ostaju u opoziciji, i opet moraju da vode novu borbu. Ovako, uz nove izbore oni potencijalno imaju šansu da možda dođu na vlast, uz možda neku podršku međunarodne zajednice i da formiraju koalicijanu vladu između sebe, odnosno da je čine trenutne opozicione stranke.
On ipak dodaje da sve zavisi od potencijalnih izbora i rezultata na istim, ali dodaje da opozicija suštinski preferiranove izbore pre nego konstituisanje Supštine.
“Oni konstituisanjem Skupštine ne dobijaju mnogo, a izborima mogu da dobiju više nego što imaju sad”, zaključuje Pavković.
Podsetimo, nakon završenih izbora, na kojima niko nije osvojio apsolutnu većinu, nije došlo do dogovora između Samoopredeljenja i drugih opozicionih partija, iako se najviše govorilo o mogućoj koaliciji Samoopredeljenja sa Socijaldemokratskom inicijativom, ili Demokratskom partijom Kosova (DPK). Sve partije opoziicje su u nastupima isticale neprihvatljivost predloga Aljbuljene Hadžiju poslanice Samoopredeljenja za predsednicu Skupštine, kao i nezakonitost predloga o tajnom glasanju za predsendika Skupštine koji je takođe došao od strane Samoopredeljenja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


