Kosovski političari priredili su hrvatskom predsedniku Stjepanu Mesiću juče u Prištini doček koji prevazilaze samo ceremonije kakvima je bio obasipan bivši prvi čovek SAD Bil Klinton. Prištinski mediji, koji Mesića predstavljaju kao „velikog prijatelja mlade države“, ocenili su da je albansko rukovodstvo Kosova time želelo da se zahvali Hrvatskoj zbog beskompromisne odbrane jednostrane nezavisnosti u procesu pred Međunarodnim sudom pravde, decembra prošle godine.

Mesić je, dakle, zaslužio da bude proglašen počasnim građaninom Prištine, data mu je zlatna bista Boginje na tronu, koja je simbol tog grada, uručena mu je Zlatna medalja nezavisnosti, povodom njegovog dolaska održana je svečana sednica Skupštine Kosova, glavne prištinske ulice okićene su zastavama Hrvatske i Kosova, a na glavnim raskrsnicama postavljeni su bilbordi s njegovim likom. U izuzetno gusti raspored ove jednodnevne posete, organizovane dan posle pravoslavnog Božića, uvršteni su i razgovori sa čelnicima kosovskih institucija i najuticajnijim biznismenima, obilazak hrvatskih vojnika u sastavu Kfora, kao i obilazak zajednice Hrvata u selu Janjevo.

S druge strane, većina političara u Srbiji, predvođenih predsednikom Borisom Tadićem, ocenila je da je ova poseta provokacija, posebno ako se uzme u obzir da je Stjepan Mesić dan ranije doneo ukaz o skraćenju zatvorske kazne za godinu dana Siniši Rimcu, osuđenom na osam godina zbog ubistava srpskih civila 1991. u Pakračkoj poljani. Rimac je odgovoran i za ubistvo dvanaestogodišnje Aleksandre Zec i njene majke Marije u Zagrebu, decembra 1991, ali zbog tog zločina nije osuđen iz proceduralnih razloga.

Stjepan Mesić, kojem mandat ističe 18. februara, a naslednika će dobiti posle drugog kruga predsedničkih izbora u nedelju, 10. januara, u Prištini je bez dlake na jeziku izneo svoje viđenje ponašanja Srbije na Kosovu, istakavši da Beograd više ne treba da pothranjuje lažne nade kod kosovskih Srba da nezavisnost nije rešeno pitanje i da se „točak istorije može vratiti nazad“.

Hrvatski predsednik je u govoru pred poslanicima kosovske Skupštine ocenio da Srbija ipak „ne mora da prizna Kosovo“, ali da će zbog srpske zajednice koji tu živi „morati da pronađe način za suživot s Kosovom“. Kosovskim Srbima više ne treba sugerisati da odbijaju saradnju s vlastima u Prištini, jer time sebi uskraćuju pravo da odlučuju o načinu na koji će živeti.

– Došao sam na Kosovo kao prijatelj mlade države, ali i svih njenih građana, i Kosovara i Srba. Ponavljam, i Kosovara i Srba – istakao je Mesić.

On je izrazio i izvesno razumevanje za Srbiju, koja se teško miri s gubitkom dela teritorije koji je nerazdvojivo povezan s njenim istorijskim korenima. Takođe, naveo je da je zvanični Zagreb veoma zainteresovan za jačanje odnosa s Beogradom. Međutim, Hrvatska ne može da dozvoli da njeni odnosi s jednom državom budu taoci odnosa s nekom drugom zemljom.

– Hrvatska neće pristati da bilo koja zemlja na nama trenira strogoću zbog toga što smo povukli logičan, jedini mogući potez, što smo priznali nezavisno Kosovo i što s takvim Kosovom želimo da sarađujemo – naglasio je hrvatski predsednik u obraćanju kosovskom parlamentu.

Stjepan Mesić razgovarao je u Prištini s predsednikom Fatmirom Sejdijuom i premijerom Hašimom Tačijem. Posle susreta sa Sejdijuom, koji ga je odlikovao Zlatnom medaljom nezavisnosti zbog doprinosa koji su Hrvatska i on lično dali za „slobodu Kosova“, Mesić je rekao da hrvatski narod, s druge strane, nikada neće zaboraviti doprinos građana Kosova borbi za samostalnost Hrvatske.

Mesić je tom prilikom pozvao sve države članice UN da priznaju kosovsku nezavisnost i najavio da će Hrvatska „pomoći Kosovu na putu evropskih integracija“.

On je u Prištini komentarisao i odluku Srbije da podnese protivtužbu za genocid protiv Hrvatske, ocenivši da Beograd želi da „izbalansira i relativizuje“ hrvatsku tužbu, ali da je to sada pitanje za Međunarodni sud pravde.

Predsednik Srbije Boris Tadić, u saopštenju za javnost, juče je poručio da Stjepan Mesić odlukom da poseti Prištinu „na veoma efikasan način kvari odnose sa Srbijom, ostavljajući ozbiljan i nepotreban teret svom nasledniku“. Ipak, Tadić je akcenat stavio na Mesićevo pomilovanje ratnog zločinca Siniše Rimca, nazvavši to „antievropskim i anticivilizacijskim gestom koji se ničim ne može pravdati“ i odlukom „za svaku osudu i žaljenje“.

„Kada odlazeći predsednik Hrvatske pomiluje zlikovca koji je ubijao srpsku decu samo zato što su druge nacionalnosti, onda je to čin za svaku osudu i duboko antievropska i anticivilizacijska odluka s onu stranu razuma“, rekao je Tadić, a prenela njegova Pres služba. Tadić je, kako se navodi, istakao da je zadatak svih zemalja regiona da potpuno sarađuju s Haškim tribunalom, a to podrazumeva i da ratni zločinci koji su procesuirani pred domaćim sudovima dobiju zasluženu kaznu.

Stjepan Mesić je prvobitno hteo da kraj svog osmogodišnjeg mandata obeleži 7. januara u Prizrenu, neformalnim okupljanjem predsednika država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije. Nakon oštrih reakcija iz Beograda, od učešća su odustali predsednik Makedonije Đorđe Ivanov i predsedavajući Predsedništva BiH Željko Komšić, tako da je skup bez daljih obrazloženja otkazan.

Mesićevo pomilovanje Rimca i posetu Prištini kritikovala je i većina političkih stranaka u Srbiji.

Uvažio preporuku Komisije za pomilovanja

Komisija za pomilovanja Republike Hrvatske dala je preporuku za pomilovanje Siniše Rimca na osnovu pozitivnog mišljenja uprave zatvora da je „osuđenik imao uredan tok izdržavanja kazne“, a Mesić je tu preporuku prihvatio. To je za agenciju Beta izjavila portparolka predsednika Hrvatske Danja Šilović-Karić, ističući da pozitivno mišljenje „uključuje i prihvatanje odgovornosti za počinjena dela i razloge lične prirode“. Čin pomilovanja nije povezan s presudom i njime se ni na koji način ne želi umanjiti težina zločina ili visina presude, istakla je ona.

Josipović protiv odluke o Rimcu

Predsednički kandidat SDP Ivo Josipović izjavio je da kao predsednik Hrvatske ne bi pomilovao Sinišu Rimca. Komentarišući odluku Stjepana Mesića, Josipović je kazao da će, ukoliko postane predsednik države, institut pomilovanja koristiti pod vrlo strogim uslovima. „U pravilu, neću davati pomilovanje za slučajeve teških krivičnih dela poput ubistava, silovanja, ratnih zločina ili krivičnih dela organizovanog kriminala“, kazao je Josipović za tportal.hr, navodeći da načelno ne bi dao pomilovanje ni Rimcu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari