Najviše problema sa Poglavljima 23 i 24 1

U pregovorima sa Srbijom imamo problema i izazova sa kojim se suočavamo na samom početku, najveći su u Poglavljima 23 i 24, izjavio je danas u Skupštini Srbije predsednik Odbora za evropske poslove Bundestaga Ginter Krihbaum i predočio da je u pregovorima sa Srbijom otvoreno „samo 10 poglavlja“.

Sa Srbijom je samo 10 poglavlja otvoreno, imamo drugih problema sa kojim se suočavamo već na samom početku, slično je i u Crnoj Gori, ali je u Srbiji slučaj mnogo ozbiljniji, i to ne sme biti zaboravljeno, ukazao je Krihbaum na panelu o decentralizaciji u okviru Međunarodne parlamentarne konferencije „Idejom EU do mira i razvoja“ koja se dva dana održava u Skupštini Srbije.

Prema njegovim rečima, proces pristupanja EU je prilika da se zemlje promene. Ne fokusirajte se na otvorena poglavlja, već na zatvorena, poručio je on u parlamentu.

Ukazao je da su neophodne reforme i da se bori protiv korupcije i orgnizovanog kriminala, da se obezbedi sigurnost… Prema oceni Krihbauma, budućnost je u evropskoj perspektivi regiona.

Neophodno je da delujemo zajedno u Evropi, danas je to neopghodnije nego ikad ranije, moramo da ostabnemo zajedno u Uniji i da imamo jasnu perspektivu za zemlje u ovom delu Evrope, da im damo perspektivu budućeg članstva u EU i time potvrdimo agendu iz Soluna, naglasio je on.

Članstvo u EU daje stabilnost, a ona donosi mir, bez toga ne možemo osigurati budućnost, zato je potrebno da postoji jasna perspektiva učlanjenja u Uniju za zemlje ovog regiona, zaključio je nemački parlamentarac.

Na temu decentralizacije, rekao je da je neophodna, pošto je politika najuspešnija kad je bliska ljudima, a to je kad se njihovi problemi rešavaju na nivou lokalne zajednice.

Nemačka je samo jedna članica, ali izazovi su isuviše veliki da bi se borila samostalno, već samo zajedno možemo boriti sa izazvovima, na dobrobit naših zemalja, poručio je Krihbaum i izrazio nadu da će sve zemlje ovog regiona biti članice EU.

Šefica pregovaračkog tima za pristupanje EU Tanja Miščević rekla je na panelu da je Srbija otvorila 10 pregovaračkih poglavlja, dva je privremeno zatvorila, ali da u odnosu na Crnu Goru ona ima i Poglavlje 35.

Ne bi trebalo zaboraviti da se samo u našem procesu pristupanja ocenjuje napredak procesa normalizacija odnosa Beograda i Prištine, naglasila je Miščević i dodala da je to političko pitanje koje ima snagu i da uspori i da zatvori proces pregovora.

To ne koristi, kako je rekla, kao izgovor, već razlog za razumvanje.

Ona je predočila da Srbija trenutno u svom procesu pristupanja razgovara o otvaranju pet novih poglavlja, nada se u junu.

Miščević je rekla da je decentralizacija jedna od najvažnijih stavki proširenja EU, ali da Srbiji za to nedostaju kapaciteti i da je pitanje za političku debatu da li će Srbije ući u proces decentralizacije.

Pokušavamo kroz Poglavlje 22 da napravimo plan, dodala je ona, ali neophodno je izgraditi kapacitete, ušli u taj proces ili ne.

Predsednica Zajedničkog Odbora za EU u Parlamentu Španije Marija Soraja Rodriges Ramos istakla je da je u izgradnji EU, kakva je danas, bila ključna uloga regiona.

Regionalna politika je bila presudna za ekonomski rast, socijalni razvoj i politički dijalog, napomenula je ona ističući da je do sada regionalna politika zauzimala trećinu budžeta EU.  Kako je ocenila, ona treba da ostane održiva i u pogledu novih članica.

Član Evropskog parlamenta Ivan Jakovčić je istakao da Srbija treba da se pripremi kako će najpametnije da koristi budžet koji će joj biti na raspolaganju.

Slovenci su malo pametniji od Srba i Hrvata, oni su decentralizovali način na koji apsorbuju novac od EU, Srbija nije mala zemlja, nemojte da potcenjujete Niš ili Kragujevac, oprezno odlučite na koji način ćete povlačiti novac iz fondova, rekao je Jakovčić, koji je 12 godina bio istarski župan, pre nego što je poslank EP.

U debatu se uključio direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov koji je rekao da u Srbiji ne postoji spremnost da se krene u decentralizaciju pošto su sve vladajuće garniture htele da sve imaju pod svojom kontrolom i da je posledica toga pražnjenje stanovnika pojedinih delova Srbije.

Sa tim se složila koordinatorka Nacionalnog konventa o EU Nataša Dragojlović, koja je ocenila da nema političke volje da se u taj prioces uđe i naglasila da se nadležnosti moraju prenositi na lokalne samouprave da bi se one priperemile za decentralizovano korišćenje strukturnih fondova EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari