Neophodno je da Srbija napravi snažan politički iskorak prema Evropskoj uniji, da ujedinjena Evropa shvati da ne želimo od nje samo materijalnu korist, već da imamo čime i da joj pomognemo.

To me je motivisalo da pokrenem inicijativu za naše učešće u mirovnim misijama EU širom sveta, koju su u potpunosti podržali Vlada Srbije i predsednik Boris Tadić. Moji evropski sagovornici, kao i državna sekretarka SAD Hilari Klinton, izneli su najveće pohvale za ono što radimo na razvoju sistema odbrane, koji će biti jedan od najvažnijih aspekata u procesu evropskih integracija naše zemlje. Oni očekuju da Srbija na tom polju postane lider regiona Zapadnog Balkana, a ulazak u međunarodne operacije EU, verovatno od sledeće godine, biće korak u pravom smeru – ističe za Danas srpski ministar odbrane Dragan Šutanovac, koji je u četvrtak i petak bio u Briselu gde je razgovarao s većim brojem visokih zvaničnika, između ostalih i s predsednikom Evropskog saveta Hermanom van Rompejom i predsedavajućim Vojnog komiteta EU Hakanom Sirenom.

Zbog čega je potrebno da Srbija uzme učešće u mirovnim misijama koje organizuje EU?

– Sigurno je da dalje napredovanje naše zemlje u evropskim integracijama podrazumeva i aktivnosti na političko-diplomatskom planu. Mi treba da idemo u susret Evropskoj uniji, prilagođavajući naš sistem standardima koji tamo vladaju, u svakom smislu, pa i u sistemu odbrane. Srbija ne želi članstvo u EU samo da bi posle učlanjenja, a i pre toga, u procesu integracije, izvukla neku korist, materijalnu i političku, već i da bi unapređivala svoj sistem. Takođe, dok idemo u EU, mi ne želimo samo finansijske benefite, već istovremeno treba i da damo neki svoj doprinos, da ujedinjena Evropa shvati da želimo da postanemo deo nje i da imamo čime i kako da joj pomognemo.

Kako je ova vaša inicijativa nastala?

– U prethodnom periodu razgovarao sam s više ministara i ambasadora zemalja članica EU i na tim sastancima zaključili smo da bi bilo dobro da bi Srbija trebalo da pristupi i evropskoj bezbednosnoj politici i, u tom kontekstu, da učestvuje i u mirovnim misijama koje organizuje EU, pored onih pod okriljem UN. Doneo sam konačnu odluku da krenem u tu inicijativu posle sastanka koji sam imao 26. septembra u Solunu s ministrom odbrane Grčke Evangelosom Venizelosom, koji je snažno ohrabrio ideju. Takođe, na sastancima koje sam imao ovde u Briselu sa zvaničnicima EU i njenih zemalja članica, kao i nedavno u Beogradu s državnom sekretarkom SAD Hilari Klinton, svi moji sagovornici su izneli najveće pohvale za ono što je do sada urađeno na reformi sistema odbrane Srbije, kao i za pravac razvoja tog sistema, s kojim sam ih upoznao. U isto vreme, i predstavnici EU i Hilari Klinton su kazali da se nadaju većoj participaciji Srbije u mirovnim misijama u svetu, što bi bila neka vrsta međunarodne potvrde naših uspeha.

Imate li u ovome podršku Vlade i predsednika Tadića?

– Iza ove inicijative je u potpunosti stala cela Vlada Srbije, kao i predsednik Republike. Situacija je jasna. Sve zemlje koje žele da pristupe EU prošle su taj put, i mi ne možemo i ne treba da budemo izuzetak. Takođe, i to smatram veoma važnim, neophodno je da naša zemlja napravi politički iskorak prema EU, da što snažnije idemo Evropi u susret. Moje duboko ubeđenje je da će u budućnosti sistem odbrane biti važan, ako ne i najvažniji, u procesu evropskih integracija. Srbija na tom polju treba da bude lider regiona Zapadnog Balkana. I ne samo da je to naša lepa želja, već to od nas očekuju i naši evropski partneri.

Konkretnije, kada će srpski vojnici i u kom obimu da se pridruže kolegama iz EU?

– Ideja je da u mirovnim misijama EU učestvujemo prvo simbolično, a zatim i mnogo konkretnije. Evropa ima svoje civilno-vojne misije širom sveta, veći broj njih je u Africi, na primer u Gvineji Bisao, Somaliji i Kongu, i za početak je dovoljno da u nekima od njih imamo status posmatrača, s malim brojem osoblja. Ono što je moj posao kao ministra odbrane je da svojim sagovornicima iz vrha Vojnog komiteta EU, kao što je predsedavajući, norveški general Hakan Siren, iskažem našu spremnost i sposobnost da pomognemo evropskim snagama na tom poslu, a potom će eksperti sa obe strane da operacionalizuju taj dogovor, uključujući i kada bi naše učešće moglo da počne. Lično, verujem da će to postati moguće u toku sledeće godine.

Jedan broj opozicionih partija u Srbiji izuzetno je kritičan prema učešću naše zemlje u međunarodnim mirovnim snagama. Kada počnu da vas optužuju da hoćete da rizikujete živote mladih ljudi, šta ćete im odgovoriti?

– Veoma važno je to što će učešće pripadnika Vojske Srbije u tim misijama biti na bazi dobrovoljnosti, dakle niko neće nikoga terati da ide negde gde ne želi. Ići će samo dobrovoljci. Takođe, od januara 2011. naša vojska će biti stopostotno profesionalna. U prevodu, čak i da žele, u misije neće moći da idu golobradi mladići, već će to biti ljudi kojima je vojska profesija. I, na kraju, ali ne najmanje važno, čini mi se da su pripadnici Vojske Srbije savremeniji od mnogih političara u našoj zemlji, da modernije razmišljaju i brže se prilagođavaju svetu u kojem živimo. Naši domaći kritičari učešća Srbije u međunarodnim misijama, uključujući one koji će se sigurno protiviti našem ulasku u operacije EU, ne razumeju svet 21. veka i čine sve da uspore našu zemlju na evropskom putu koji je, i to je moje najčvršće ubeđenje, jedini ispravan. Jalove su njihove političke priče, iza kojih nema ni dobrog plana, ni ideje.

Za ova dva dana posete Briselu, koje su još teme zanimale vaše sagovornike iz EU, kakva su vam pitanja postavljali?

– Akcenat je bio i na huliganstvu i političkom ekstremizmu, na ulicama i na stadionima. Svim mojim evropskim sagovornicima je jasno, i svi su mi to rekli, da su se takvi fenomeni i kod njih dešavali, to je boljka od koje je patila gotova svaka zemlja koja je sada u EU. Ali, kao što su oni uspeli da se izbore, to očekuju i od nas. Ja sam preneo da je demokratska Srbija jača od huliganstva, da je naša država jača od kriminala i svakog ekstremizma i da ćemo vrlo uskoro toj pošasti stati na put. Sada je najveći deo posla na našem pravosuđu, na tužilaštvu i sudovima, da efikasno procesuiraju sve odgovorne za akte nasilja i da ih, nadam se, najoštrije moguće sankcionišu. Naravno, neophodno je utvrditi i koje mračne snage stoje iza nasilja koje se dogodilo ove sedmice u Beogradu i Italiji. U svakom slučaju, neredi su politički motivisani, njihovi organizatori su protivnici demokratskog uređenja Srbije i njenog evropskog puta, a u svojim namerama, da spreče bolji život građana naše zemlje, neće uspeti.

Većina za ubrzanje

Ministar odbrane Dragan Šutanovac je iz razgovora s čelnicima i ministrima EU i NATO zaključio da je njihovo preovladavajuće mišljenje da je Srbija spremna za novi korak ka statusu kandidata za članstvo u EU. Šutanovac je novinarima u Briselu, na kraju dvodnevne posete, rekao da su njegovi sagovornici ocenili i da na strani Holandije postoji spremnost za kompromis o tome da Savet ministara EU 25. oktobra zatraži „mišljenje“ Evropske komisije o spremnosti Srbije za kandidaturu za članstvo u Uniji. Među ključnim sagovornicima ministra Šutanovca, pored Hermana van Rompeja i generala Sirena, bio je i Robert Kuper, najbliži saradnik visoke predstavnice Ketrin Ešton.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari