Divljoj kafi preti nestanak usled klimatskih promena 1Foto: Wikimedia

Neke buduće generacije možda neće biti u prilici da, poput nas danas, uživaju u jednom od najpopularnijih pića na svetu.

Naime, kako je pokazala najnovija studija – objavljena u naučnim časopisima Science Advances i Global Change Biology – brojnim vrstama divlje kafe koje rastu u šumama Afrike, na Madagaskaru i na Mauricijusu preti ozbiljna mogućnost nestanka u narednim decenijama.

Divlju kafu ugrožavaju najviše klimatske promene, koje – zajedno sa masovnim sečenjem šuma – izazivaju sve češće i sve duže suše, dovode do gubitka njenog prirodnog staništa i doprinose širenju zaraza i pojavi štetočina koje napadaju ovu biljku. Zbog svega navedenog, Aron Dejvis – britanski botaničar i koautor pomenute studije – utvrdio je, zajedno sa svojim kolegama, da se od 124 vrste divlje kafe oko 60% se suočava sa mogućnošću skorijeg nestanka.

Divljoj kafi preti nestanak usled klimatskih promena 2

Ovakva genetička raznovrsnost divljih vrsta bi mogla biti ključna za opstanak kafe u eri globalnog zagrevanja. „Među vrstama kafe kojima preti nestanak su i one koje imaju potencijal da budu iskorišćene za ukrštanje i razvoj kafa budućnosti, uključujući one otporne na bolesti i sposobne da izdrže pogoršanje klimatskih uslova“, smatra Dejvis.

„Naposletku“, navodi on, „ove divlje kafe od velikog su značaja za milione uzgajivača širom sveta koji žive od nje, da ne spominjemo još veći broj onih koji početak svog dana ne mogu da zamisle bez kofeina.“

Od 124 divlje vrste, većina nije kultivisana niti se konzumira. Dva izuzetka su arabika (Coffea arabica) – najpopularnija vrsta kafe, koja se vekovima uzgaja u Istočnoj Africi – i robusta (Coffea canephora) – koja je prešla put od divlje vrste do jednog od najvažnijih artikala u poslednjih 100 godina. Međutim, obe vrste pogođene su globalnim zagrevanjem: arabika je osetljiva na visoke temperature, dok robusti ne odgovara suvo zemljište.

To znači da će uzgajivači arabike u Etiopiji, na primer, uskoro morati da je uzgajaju u krajevima zemlje gde je klima oštrija i gde su temperature niže. Ovakav razvoj događaja stvara poljoprivrednicima veliki pritisak, kako zbog povećanja troškova usled suša i zaraza tako i zbog promenljivosti cena same robe.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari