Hepatitis A i B su zapaljenske bolesti jetre. Izazivači su hepatitis A i hepatitis B virus sa različitim putevima prenošenja. Obe bolesti imaju slične simptome i znake: mučnina, povraćanje, malaksalost, žutica, uvećanje jetre, abdominalni bol, povišena telesna temperatura i drugo.
U prenošenju virusa hepatitisa A osnovnu ulogu ima fekalno-oralni put („bolest prljavih ruku“). Ljudi su jedini rezervoar virusa. Virus se izlučuje u spoljašnju sredinu stolicom inficirane osobe i prenosi se putem zaraženih ruku, unošenjem zaražene vode i hrane. Ne izaziva hronična oboljenja jetre, ali kod 15 odsto obolelih može se javiti produženi oblik bolesti koji traje duže od šest meseci. Starije osobe imaji teži klinički oblik bolesti, a stopa smrtnosti raste sa godinama starosti. Postoji i galopirajući oblik bolesti koji se retko javlja, ali u 50 odsto slučajeva dovodi do smrtnnog ishoda. Bolesnikov imunološki sistem stvara antitela protiv hepatitis A virusa koja će zaštititi organizam. U svetu godišnje oboli 1,5 miliona ljudi.
Poboljšanje higijenskih uslova i preduzimanje sanitarnih mera nisu dovoljne mere prevencije. Jedina sigurna mera zaštite protiv hepatitisa A je vakcinacija. U našoj zemlji još ne postoji zvanična zakonska regulativa o vakcinaciji protiv zarazne žutice. Preporučuje se vakcinacija grupa u riziku, kao što su putnici u endemska područja, medicinsko osoblje, radnici u proizvodnji, prometu i pripremi hrane, osobe koje rade u komunalnim preduzećima itd.
Hepatitis B virus se prenosi seksualnim putem, transfuzijom, nesterilisanim instrumentima, sa majke na plod. Virus je otporan i preživljava više od sedam dana u sasušenoj kapljici krvi. Od 50 do 100 puta je zarazniji od HIV virusa. Postoji akutni i hronični oblik hepatitisa. Takođe, HBV može uzrokovati galopirajući hepatitis, cirozu i primarni hepatocelularni karcinom i svi mogu biti fatalni. Trećina svetske populacije je zaražena HBV, 350 miliona ljudi u svetu živi sa hroničnom infekcijom, 600.000 ljudi u svetu umre od posledica ove infekcije. Vakcina protiv HBV je specifična i najdelotvornija mera uspešne prevencije. Pravilnik o imunizaciji u Srbiji predviđa imunizaciju na rođenju i u prvoj godini života i dodatnu imunizaciju u 12. godini života za svu decu koja do tada nisu vakcinisana. Pored obavezne rutinske vakcinacije, preporučuje se i vakcinacija rizičnih grupa: zdravstveni radnici, policija, vatrogasci, radnici u komunalnim preduzećima, osobe na hemodijalizi, homoseksualci, intravenski narkomani, putnici u međunarodnom saobraćaju.
Dom zdravlja „Dijagnostika“ Beograd
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


