Foto: Shutterstock/monticelloZavod za javno zdravlje Kantona Sarajevo izdao je smernice za ishranu u zimskom periodu, namenjene stanovnicima urbanih sredina sa povećanim zagađenjem vazduha. U preporukama se ističe veći unos povrća poput kupusa, brokolija i spanaća, zatim paprike, kao i voća među kojima su citrusi, kivi i jabuke, uz dodatak orašastih plodova i semenki.
Tokom zimskih meseci stanovnici urbanih sredina veoma često su izloženi povišenim koncentracijama zagađujućih materija u vazduhu, što nepovoljno utiče pre svega na disajne i kardiovaskularne funkcije, ali i na opšte zdravlje, piše Klix.
Pored standardnih javnozdravstvenih preporuka koje se odnose na sprečavanje ulaska čestica zagađenog vazduha u ljudski organizam, pravilna ishrana ima određenu ulogu u odbrani od štetnog uticaja zagađenja. Iako ishrana ne može da zameni osnovne mere smanjenja zagađenja, pravilno odabrane namirnice mogu doprineti jačanju odbrambenih mehanizama organizma i ublažavanju negativnih efekata zagađenog vazduha. Štetni uticaji zagađenja, između ostalog, ispoljavaju se kroz izazivanje oksidativnog stresa, odnosno narušavanje ravnoteže između stvaranja slobodnih radikala i sposobnosti organizma da ih neutrališe putem antioksidativne zaštite.
Zbog toga se preporučuje ishrana bogata antioksidansima, vitaminima i mineralima, kao i nezasićenim masnim kiselinama, karakteristična za mediteranski tip ishrane, koja pomaže u smanjenju oksidativnog stresa izazvanog zagađujućim materijama u vazduhu. Poseban značaj imaju voće i povrće bogato vitaminima C i E, poput kupusa, brokolija, spanaća, paprike, citrusa, kivija i jabuka, kao i orašasti plodovi i semenke. Povrće bogato karotenoidima, naročito beta karotenom, kao što su šargarepa, bundeva, batat, spanać i dinja, takođe ima povoljan antioksidativni efekat na organizam. Omega 3 masne kiseline, koje se nalaze u plavoj ribi poput sardine, skuše i lososa, kao i u orasima, čia i lanenom semenu, povoljno deluju na upalne procese u organizmu.
U zimskom periodu važno je obratiti pažnju i na dovoljan unos vitamina D, čiji je prirodni izvor sunčeva svetlost tada ograničen. Namirnice poput masne ribe, jaja i obogaćenih mlečnih proizvoda mogu pomoći u održavanju adekvatnog nivoa ovog vitamina. Pored unosa putem hrane, tokom zimskih meseci preporučuje se i suplementacija proverenim preparatima. Takođe, dovoljan unos tečnosti, pre svega vode i toplih biljnih čajeva, doprinosi očuvanju vlažnosti sluzokože disajnih puteva, ispiranju i lakšem izbacivanju štetnih materija iz organizma. Preporučuje se ograničavanje unosa industrijski prerađene hrane, kao i namirnica bogatih zasićenim mastima, solju i dodatim šećerima, jer one dodatno opterećuju organizam i slabe njegov zaštitni odgovor.
Umerena, raznovrsna i redovna ishrana, uz dovoljno kvalitetnog sna i fizičku aktivnost u zatvorenom prostoru, predstavlja važan deo brige o zdravlju tokom zimskih meseci u uslovima zagađenog vazduha. Ovakav način ishrane posebno se preporučuje i pušačima, osobama pod stresom, kao i onima koji su skloni čestim infekcijama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


