Dinar ili evro, pitanje je sad! Tu hamletovsku dilemu ponovo su na domaćoj monetarnoj sceni aktuelizovali, najpre Miodrag Banić, član Naučnog društva ekonomista Srbije, koji tvrdi da dinarizacija nije dobra strategija, odnosno da predstavlja korak unazad, a zatim guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, koji se upravo zalaže za dinarizaciju.


Doduše, uz sve argumente kojima je u autorskom tekstu objavljenom u Danasu branio tu opciju, guverner konstatuje i ovo: „Ako želimo zdrav finansijski sistem sa nižim kamatnim stopama i višim stopama privrednog rasta i zaposlenosti, dinarizacija je mnogo manje izbor, a mnogo više nužnost“. I nekako je sasvim razumljivo da se upravo prvi čovek centralne banke zalaže za vraćanje poverenja u domaću valutu, jer bi, u suprotnom, moglo da se pomisli da Srbija nije sposobna da kormilo monetarne politike drži pod kontrolom. Međutim, dominacija kredita sa valutnom klauzulom i devizna štednja stanovništva (više od 90 odsto štednih uloga je u stranoj valuti) ukazuje na to da građani, ipak, dinaru ne veruju. Bar ne onoliko koliko bi bilo očekivano kad je domaća valuta u pitanju.

Pitanje je zapravo da li je dinar glavni krivac za sve nedaće sa kojima se srpska ekonomija suočava, i kako, onda, u tom kontekstu objasniti da su neke od uspešnih zemalja u razvoju, koristeći upravo prednosti monetarnog suvereniteta, na delu dokazale da nacionalna valuta ne mora da bude prepreka razvoju? S druge strane, opet, da li bi zagovornike većeg stepena evroizacije, ili čak prelaska na evro, jer ima i takvih predloga, trebalo podsetiti da to nije jednostavan poduhvat čak ni za države članice EU, među kojima su i one čiji su kreatori monetarne politike procenili, a sada izgleda da su bili u pravu, da evro nije tako sigurna luka.

I Harold Džejms, profesor na Univerzitetu Prinston, ukazuje na to da je svrha stvaranja zajedničke valute u velikoj meri zaboravljena u Evropi pogođenoj krizom. „Stiče se utisak da su strahovi, poput mračnih spekulacija o neizbežnom kolapsu evrozone i očajničkih pokušaja da se pronađu institucionalna rešenja za široko rasprostranjene probleme, više izraženi“, tvrdi Džejms.

U tom smislu, teško da bi se moglo reći i argumentovano odbraniti, da su sve nedaće sa kojima se domaća ekonomija suočava posledica činjenice da se Srbija nije odrekla sopstvene valute.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari