Nema dokaza o trgovini ljudskim organima na Kosovu, organizovanom kriminalu, niti o komandnoj odgovornosti centralnog štaba nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova, navodi se u izveštaju glavnog tužioca Specijalnog tima za istragu o trgovini ljudskim organima tokom rata na KiM 1999. Klinta Vilijamsona, saznaje Danas iz diplomatskih izvora u Briselu.

Prema rečima naših sagovornika, Vilijamsonov tim je, ipak, pronašao dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv „šest do deset“ bivših pripadnika OVK za ratne zločine nad srpskim civilima.

Kako se precizira, ti zločini odnose se na zone jezera Radonić, Klečku, Zočište i Belaćevac. „Nekoliko osumnjičenih su veoma visoko kotirani na političkoj sceni Kosova, a optužnice su i ranije podizane protiv njih“, ukazuju izvori Danasa.

U kontekstu nedostatka dokaza o trgovini organima, ocenjuje se da je taj specifični deo izveštaja specijalnog izvestioca Saveta Evrope Dika Martija, na osnovu kojeg je pokrenuta Vilijamsonova istraga, bio „veoma tanak“. Takođe, činjenica da nije utvrđena komandna odgovornost vrha OVK, podrazumeva da premijer Kosova Hašim Tači, bivši politički lider OVK, neće biti osumnjičen.

Danas saznaje i da će Evropska unija izdvojiti oko 300 miliona evra za formiranje Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu, koji će početi s radom naredne godine.

„Sud će funkcionisati u skladu sa kosovskim ustavom i zakonima, ali uz međunarodno vođenje postupaka u specijalnom sudskom odeljenju u Hagu, a kosovski i holandski parlament najpre moraju da daju ovlašćenje za to. Predviđeno je da u njemu bude zaposleno oko 150 inostranih sudija, tužilaca, stručnjaka, istraživača, kao i da procesi budu okončani do 2020. godine“, kažu diplomatski izvori Danasa.

Tužilac Klint Vilijamson sastao se juče s predsednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu. Premijer Vučić istakao je da će objavljivanje Vilijamsonovog izveštaja biti od ogromnog značaja za Srbiju. On je na sastanku sa Vilijamsonom rekao da će izveštaj potvrditi objektivnost institucija Evropske unije i međunarodne zajednice u istrazi počinjenih zločina tokom rata na Kosovu i Metohiji 1999. godine, ali i na prostorima bivše Jugoslavije.

Premijer je zahvalio tužiocu za „istrajnost“ u rasvetljavanju počinjenih zločina, dodajući da je Vilijamson svojim radom „opravdao svoju reputaciju kao borac za poštovanje prava“. Klint Vilijamson se zahvalio srpskim pravosudnim organima na izuzetno dobroj i efikasnoj saradnji tokom istražnog postupka.

Međutim, rezultate istrage odnosno delove izveštaja nije pomenuo ni Aleksandar Vučić niti američki tužilac. Vilijamson nije želeo da komentariše spekulacije prištinskih medija o tome šta se nalazi u izveštaju, sve dok on ne bude dostupan javnosti.

Sa druge strane, tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je juče da je srpsko Tužilaštvo sakupilo dovoljno dokaza da je bilo ratnih zločina. On je rekao da je Vilijamsonovom timu dostavljen materijal na osnovu kojeg je saslušano oko 400 svedoka. Prema Vukčevićevim rečima, Tužilaštvo je došlo do saznanja da je bilo zločina, odnosno da su žrtve trgovine organima 300 osoba nealbanske nacionalnosti, koje se vode kao nestale.

– Utvrdili smo postojanje krivičnih dela ratnih zločina, ali nismo došli do izvršilaca jer nam je bio onemogućen dalji rad na terenu – rekao je Vukčević, dodajući da je sada vreme da se odluči da li će se podići optužnica ili će se odustati od istrage.

O trgovini ljudskim organima na Kosovu, pored izveštaja Dika Martija, govorila je i bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte. Nekadašnja portparolka Tribunala Florans Artman kaže za Danas da o ozbiljnosti izveštaja možemo govoriti tek kada on bude dostupan javnosti.

– Bilo je previše kontradiktornosti i spekulacija, te je istraga bila neophodna. Vilijamson je posetio Prištinu i Beograd kako bi obavestio zvaničnike da je istraga završena i pripremio ih za objavljivanje rezultata. Kada izveštaj bude dostupan javnosti, moći ćemo da komentarišemo njegovu ozbiljnost – naglašava Artman. Ona dodaje da su zasad jedino izvesne činjenice da su ljudi ubijani i da postoje nestali kako albanske tako i srpske nacionalnosti, te bi izveštaj morao da se pozabavi i njihovim sudbinama, a ne samo slučajem takozvane „Žute kuće“.

– Manje je važno da li su oni ubijeni zbog trgovine organa ili na drugi način. Svaki ratni zločin se mora istražiti, a počinioci procesuirati. Nadam se da Vilijamsonova istraga nije bila fokusirana samo na trgovinu ljudskim organima, jer tako se minimiziraju ostali zločini – upozorava Artman. Ona dodaje da je slučaj ispolitizovan, jer su oči javnosti i političara uprte samo u „Žutu kuću“, dok se nestalima više niko ne bavi.

Vilijamson je u ponedeljak razgovarao u Prištini sa ministrima unutrašnjih poslova i odbrane Kosova, Bajramom Redžepijem i Agimom Čekuom.

Simić: Biće političkih posledica

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Predrag Simić kaže za Danas da je Klint Vilijamson posetio Prištinu i Beograd kako bi ublažio političke posledice koje će objavljivanje njegovog izveštaja nesumnjivo doneti u regionu. „On priprema teren za ono što će uslediti. Ipak, mislim da će izveštaj biti 'politički korektan' i da se u njemu neće naći imena visokih funkcionera, već desetak nižih oficira OVK. To neće zadovoljiti očekivanja Beograda i verovatno je to razlog posete glavnom gradu Srbije“, kaže Simić dodajući da je bilo poznatih slučajeva trgovine ljudskim organima na Kosovu „o čemu je Dik Martin otvoreno govorio u svojim nastupima“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari