Evropska unija će, posle skupa ministara spoljnih poslova država članica EU i zemalja regiona, koji se održava sutra u Sarajevu, odrediti specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, a u ovom trenutku najozbiljniji kandidati za tu novu funkciju su Pedi Ešdaun i Miroslav Lajčak, obojica bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, saznaje Danas iz više diplomatskih izvora.
Budući specijalni izaslanik za Zapadni Balkan zastupao bi na tom mestu Savet EU, što znači da bi bio deo aparata visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton, koja će ga zvanično i imenovati.
Ešdaun, koji trenutno ne obavlja nijednu visoku javnu funkciju, i Lajčak, ministar spoljnih poslova Slovačke, i posle napuštanja pozicije visokih predstavnika za BiH ostali su zainteresovani za dešavanja na Balkanu. Lajčak je prisutan na svim značajnijim međunarodnim okupljanjima posvećenim evropskoj integraciji regiona, dok Ešdaun često komentariše balkanske prilike, pre svega dešavanja u Bosni. Obojica su bili meta oštrih kritika premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Ipak, kako nezvanično ukazuju srpski zvaničnici, slovački diplomata je zagovornik „mekšeg“ pristupa u odnosu na status Republike Srpske i izmene Ustava BiH, dok je britanski političar zagovornik“. Takođe, iz ugla interesa Beograda, Lajčak se karakteriše kao povoljnija opcija, mada bi obojica u suštini sprovodili zajedničku spoljnu politiku EU i razlike među njima više bi se odnosile na stil, odnosno način pristupa balkanskim političarima, a manje na ciljeve koji bi se pred njima nalazili.
Pedi Ešdaun je nedavno izašao u javnost sa idejom o neophodnosti funkcije specijalnog izaslanika EU za Zapadni Balkan. „Specijalni izaslanik za BiH ne bi bio dobra ideja, ali specijalni izaslanik za Balkan bila bi više nego dobra stvar“, rekao je Ešdaun sarajevskim medijima. On je izrazio uverenje da će Unija odmah dobiti partnere u sličnim izaslanicima iz, pre svega, Sjedinjenih Američkih Država, a možda i Rusije i Turske. Potrebu o imenovanju specijalnog izaslanika za Balkan istakao je i njegov zemljak, novi šef britanske diplomatije Vilijem Hejg.
Podsetimo, ubrzo po dolasku u Belu kuću administracije predsednika Baraka Obame, u zapadnim medijima se spekulisalo da će SAD odrediti „Holbrukovog naslednika“ za ovaj region, ali je ta priča vremenom utihnula.
Ideje koje su javno saopštili Hejg i Ešdaun odmah je podržao aktuelni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko. „Pozdravio bih svaku inicijativu koja bi doprinela napretku BiH i regiona ka EU“, kazao je Incko za sarajevske medije.
Britanski liberaldemokrata Pedi Ešdaun preuzeo je funkciju visokog predstavnika od Volfganga Petriča u maju 2002. i obavljao ju je do 2006. godine. Bio je jedan od onih koji su se zalagali za snažniju vojnu intervenciju NATO protiv Vojske Republike Srpske za vreme ratnih sukoba u toj zemlji.
Dušan Reljić, naučni saradnik Nemačkog instituta za međunarodnu politiku i bezbednost, ocenjuje za Danas da bi odluka EU o specijalnom izaslaniku „dokazala da će proces proširenja Unije nastaviti tempom kojim je krenuo“.
– Takva odluka mogla bi da ukaže na to da je trenutno težište zanimanja EU u odnosu na Zapadni Balkan na političko-bezbednosnim pitanjima, a da se u isto vreme očekuje da će se postupak proširenja nastaviti postojećom brzinom, u sklopu delovanja komesara EU za pitanje proširenja i politike prema susedima Štefana Filea – rekao je Reljić u intervjuu koji objavljujemo u sutrašnjem izdanju našeg lista.
Jeremić: Nemačka podržava Srbiju
Berlin – Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je juče, posle razgovora u Berlinu sa šefom nemačke diplomatije Gvidom Vesterveleom, da Srbija ima podršku Nemačke na putu ka EU i da će biti nastavljena bliska saradnja na tom planu. On je istakao da je ohrabren razgovorima, naglašavajući da se „Srbija i Nemačka sada bolje razumeju i da su im prioriteti isti“. Jeremić je dodao da se Beograd i Berlin ne slažu oko svega i da postoje razlike, ali „imamo snage da, i pored tih razlika, nastavimo saradnju na ostvarenju strateškog cilja Srbije“. Ne postoji danas nijedno pitanje u Evropi koje se može rešiti bez Nemačke, pogotovo kada je reč o strateškim stvarima, poput proširenja EU, rekao je on. FoNet
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


