Na drugu godišnjicu početka političkih pregovora Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU, čiji je rezultat Briselski sporazum, premijer Srbije Aleksandar Vučić juče je trebalo da „prelomi“ da li će ili ne 22. oktobra primiti u goste albanskog kolegu Edia Ramu. Iako se do zaključenja ovog izdanja našeg lista premijer nije izjasnio, politički analitičar Dušan Janjić kaže za Danas da dileme oko Raminog dolaska nema – njegova poseta je deo ranijeg dogovora Srbije i Albanije iza kog su stale SAD i EU.

Prema njegovim rečima, „odustalo se jedino od trojnog sastanka predstavnika Srbije, Albanije i Kosova, koje je 23. oktobra u Beogradu trebalo da predstavljaju ministri spoljnih poslova i ekonomije Enver Hodžaj i Fadilj Ismajli“. Janjić smatra da bi od Ramine posete Preševu trebalo odustati, jer bi bila kontraproduktivna zbog napetosti izazvanih skandalom na utakmici fudbalskih reprezentacija Srbije i Albanije prošle nedelje u Beogradu.

– Ramin dolazak u Beograd važan je ne samo zbog obnavljanja bilateralnih odnosa Srbije i Albanije, nego i kao deo relaksacije u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova. Odlaganje odluke za vikend je Vučićev taktički potez namenjen domaćoj javnosti, jer je za njega ovo važan ispit na unutrašnjem političkom planu, jer treba imati u vidu činjenicu da je za SAD i EU važan samo u Srbiji popularan Vučić. Nema tu nikakvog ubeđivanja Nemačke ili drugih članica EU, reč je o nužnoj taktici i preispitivanju svih okolnosti – kaže Janjć.

On smatra da događaji na Partizanovom stadionu nisu smetnja Raminoj poseti i da je ona utoliko važnija zato što je skandal na utakmici pokazao i „zabrinjavajuću slabost državnih i bezbedonosnih institucija, ali i narastajuću podršku mladih Albanaca velikoj Albaniji, što zahteva bilateralnu saradnju ne samo Srbije i Albanije, nego i u regionu“.

Janjić objašnjava da su kao teme susreta Vučić-Rama najavljene ekonomska saradnja, zaštita prava manjina, kulturno-naučna razmena, borba protiv organizovanog kriminala… On smatra da bi listu trebalo proširiti razgovorima o islamskom ekstremizmu, bezbednosnoj situaciji i razmeni informacija, kao i o Specijalnom sudu za ratne zločine OVK i istrazi u slučaju „Žuta kuća“.

– Kosovo nije tema za susrete srpskih i albanskih zvaničnika, jer je najmanje sporno. Albanija i Srbija nikad nisu bile u teritorijalnom sporu, ideja o velikoj Albaniji nastala je na KiM. Incidenti na stadionu upereni su i protiv Rame, koji je na izborima porazio snage koje podržavaju projekat velike Albanije. Nema razloga da se Tirana u Beogradu tretira drugačije nego 109 država koje su priznale kosovsku nezavisnost, a sa kojima Srbija i dalje održava dobre odnose – naglašava Janjić

On upozorava da bi eventualno uskraćivanje gostoprimstva Rami, koji je tokom vikenda i preko Si-en-ena poručio da je spreman da dođe, ako ga vlasti u Srbiji prime, imalo šetne posledice i po Vučića i po Srbiju.

– To bi bio početak Vučićevog pada i kapitulacije pred nacionalistima, ali i delom političke javnosti koji želi razgovor o normalizaciju odnosa sa KiM, ali ne prihvata novu kosovsku realnost stvorenu učešćem i Ivice Dačića i Aleksandra Vučića. Ako Rama ne dođe, Beograd bi izgubio poverenje Brisela kao važan faktor mira i bezbednost u regionu, bio bi označen kao izvor nebezbednosti, zaustavila bi se normalizacija odnosa sa Prištinom, što je preduslov za pregovore o pridruživanju Srbije EU, prekinula bi se ekonomska razmena sa Albanijom koja ide preko KiM i ima obim kao naš izvoz u Rusiju, ne bi bilo ništa od investicija za infrastrukturu – nabraja Janjiić.

Prištinski mediji javljaju da Rama u sredu dolazi u Beograd. On je preko Si-en-ena apelovao da „odnosi Beograda i Tirane ne mogu biti taoci jedne fudbalske utakmice, jer se ušlo u fazu pomirenja“. Izjava je došla pošto su Rama i Vučić preko Tvitera prošlog petka razmenili mišljenja o tom čija je „noćna mora“ velika Albanija.

Šef albanske diplomatije Ditmir Bušati pridodao je preko francuskih medija da je „Albanija spremna da razvija odnose sa Srbijom u novom duhu“ i da ne treba da se „čeka“ još sedam decenija na realizaciju tako važne posete“. Bušati takođe tvrdi da „sport ne može da upravlja diplomatijom“, ali i dalje traži od Beograda da preuzme odgovornost za događaje tokom susreta dve fudbalske reprezentacije. Raminu posetu Beogradu podržava i odlazeći kosovski premijer Hašim Tači, koji je, kako se priča u prištinskim izvorima, od svih lidera kosovskih Albanaca najbliži premijeru Albanije.

Vlada Srbije je, ne pominjući „slučaj“ Rama, saopštila u subotu da je premijer imao „dug i prijateljski telefonski razgovor sa nemačkim kancelarom Angelom Merkel, koja je izrazila podršku evropskom putu i reformama koje Srbija na tom putu mora da sprovede“. Tema razgovora bila je i regionalna stabilnost, a Vučić je rekao da će „Srbija, bez obzira na incidente koji su se dogodili na fudbalskoj utakmici između reprezentacija Srbije i Albanije, učiniti sve da očuva političku i ekonomsku stabilnost, kako u Srbiji, tako i u celom regionu. Dan ranije premijer Srbije razgovarao je i sa francuskim kolegom Manuelom Valsom o pripremama za Valsovu predstojeću posetu Beogradu, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Protiv posete DSS, JS i Drecun

Protiv Raminog dolaska u Beograd do sada su se izjasnili: funkcioner SNS i predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun, lider JS Dragan Marković Palma i predsednica DSS Sanda Rašković Ivić. Palma je izjavio da „nikada ne bi primio Ramu, je je to „sipanje soli u žive rane srpskih porodica sa KiM“. Sanda Rašković Ivić smatra da „albanski premijer u ovom trenutku nije dobrodošao i apeluje na Vučića da odloži njegovu posetu“.

Okrugli sto o srpsko-albanskoj saradnji

U organizaciji Foruma za etničke odnose i Fonda za otvoreno društvo 22. oktobra u Beogradu bi trebalo da se održati okrugli stolu „Saradnja Albanije i Srbije“, na kome će glavni govornik biti Edi Rama. Sa albanske strane učestvovaće i ministri spoljnih poslova i ekonomskog razvoja, trgovine i preduzetništva Ditmir Bušati i Arben Ahmetaj. Ideja je da se javnost u Srbiji upozna sa prilikama u Albaniji, pre svega ekonomijom, diplomatijom, javnim i privatnim sektorom, kao i o njenim pogledima na regionalnu saradnju. Na skup su pozvani i članovi Vlade Republike Srbije, poslanici Narodne skupštine, predstavnici poslovnih kompanija, privrednih komora, udruženja poslodavaca, medija, civilnog društva, naučnog, kulturnog i sportskog života, kao i diplomatskog kora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari