Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o procesu evropskih integracija Srbije kojom se pruža podrška prijemu Srbije u EU.
U Rezoluciji usvojenoj 19. januara 2011. na sednici u Strazburu vlasti Srbije pozivaju se da okončaju saradnju sa Haškim tribunalom, započnu dijalog sa Kosovom i dovrše započete reforme kako bi Srbija napredovala ka članstvu u EU.
Prenosimo integralni prevod Rezolucije.

Rezolucija Evropskog parlamenta o procesu evropskih integracija Srbije

B7-0021/2011 Evropski parlament,



– imajući u vidu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice i njenih članica i Republike Srbije, čija ratifikacija od strane država članica i Evropskog parlamenta je u toku, i Prelazni sporazum o trgovini i pitanjima vezanim za trgovinu između Evropske zajednice i Republike Srbije, koji je stupio na snagu 1. februara 2010,



– imajući u vidu Zaključke Saveta od 25. oktobra 2010. kojima se Komisija poziva da pripremi mišljenje o kandidaturi Srbije za članstvo u Evropskoj uniji i Zaključke Saveta od 14. juna 2010,



– imajući u vidu Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (1999), Savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 22. jula 2010. po pitanju usklaðenosti sa međunarodnim pravom jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija od 9. septembra 2010, koja je primila na znanje sadržaj mišljenja i pozdravila spremnost EU da olakša dijalog između Beograda i Prištine(1),



– imajući u vidu Odluku Saveta 2008/213/EC donetu 18. februara 2008. o principima, prioritetima i uslovima Evropskog partnerstva sa Srbijom i ukidanje Odluke 2006/56/EC(2),



– imajući u vidu Komisijin Izveštaj o napretku Srbije u 2010(3) i Komisijin dokument od 9. novembra 2010. pod naslovom „Strategija proširenja i glavni izazovi 2010-2011″(4),



– imajući u vidu zajedničku izjavu sa Interparlamentarnog sastanka EU-Srbija održanog 4. i 5. oktobra 2010,



– imajući u vidu sporazum o readmisiji između Evropske unije i Srbije od 8. novembra 2007 (5) i Uredbu Saveta (EC) No 1244/2009 od 30. novembra 2009, kao izmenu Uredbe (EC) No 539/2001 od 15. marta 2001, koja navodi treće zemlje čiji državljani moraju imati vize pri prelasku spoljnih granica i one čiji državljani nemaju tu obavezu,(6),



– imajući u vidu svoju preporuku Savetu od 25. oktobra 2007. o odnosima između Evropske unije i Srbije(7) i svoju rezoluciju od 26. novembra 2009. o Komisijinoj strategiji proširenja za 2009. koja se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana, Island i Tursku(8),



– imajući u vidu izveštaje glavnog tužioca Haškog tribunala podnete Savetu bezbednosti UN 18. juna 2010. i 6. decembra 2010,



– imajući u vidu Izjavu visoke predstavnice/potpredsednice Ketrin Ešton od 8. septembra 2010. o narednim koracima u Ujedinjenim nacijama u vezi sa savetodavnim mišljenjem o Kosovu,



– imajući u vidu Pravilo 110(2) svog Pravilnika,



A. dok je u Zaključcima Predsedništva donetim nakon sastanka Evropskog saveta u Solunu 19. i 20. juna 2003. dato obećanje svim državama Zapadnog Balkana da će postati članice Evropske unije čim ispune utvrđene kriterijume i to obećanje je ponovljeno u obnovljenom konsenzusu o proširenju odobrenom od strane Evropskog saveta 14. i 15. decembra 2006. i u Zaključcima Saveta od 25. oktobra 2010. o Srbiji,



B. dok je tempo integracije zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju individualan i zavisi od zasluga svake od njih, posebno u pogledu rešenosti da se ispune svi uslovi i obaveze, sprovedu reforme i usvoje neophodne mere koje članstvo u Evropskoj uniji podrazumeva,



C. dok je konstruktivan pristup regionalnoj saradnji i dobrosusedskim odnosima ključni element Procesa stabilizacije i pridruživanja; dok on igra odlučujuću ulogu u procesu transformisanja Zapadnog Balkana u područje trajne stabilnosti i održivog razvoja,



D. dok Srbija ima potencijal da postane važan učesnik u garantovanju sigurnosti i stabilnosti u regionu,



E. dok je sama Evropska unija utemeljena na principima kao što su pomirenje, kompromis i miran suživot; dok politika Evropske unije na Zapadnom Balkanu teži istim ciljevima radi poboljšanja odnosa među ljudima u regionu; dok, u skladu sa ovom politikom, Evropska unija osuđuje sve ratne zločine koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji i podržava rad Haškog tribunala i lokalnih veća za ratne zločine u naporima da osiguraju pravdu i odgovornost,



1. Ponovo potvrđuje da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji i ohrabruje zemlju da nastavi ka tom cilju; pohvaljuje Srbiju za napredak u procesu reformi; pozdravlja odluku o započinjanju ratifikovanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom donetom od strane Saveta 14. juna 2010. i činjenicu da je 11 država članica već ratifikovalo Sporazum; poziva ostale države članice da hitno započnu proceduru ratifikovanja;



2. Pozdravlja kandidaturu Srbije za članstvo u Evropskoj uniji podnetu 22. decembra 2009. i odluku Saveta ministara od 25. oktobra 2010. da zatraži od Komisije ocenu kandidature Srbije; zauzima stav da odluka Saveta šalje pozitivan signal Srbiji i podstiče je da ubrza reforme neophodne za ispunjavanje Kriterijuma iz Kopenhagena; ističe da odluka Saveta predstavlja značajan doprinos stabilnosti Zapadnog Balkana; poziva Komisiju da pripremi mišljenje o tom pitanju, u skladu sa procedurom utvrđenom u članu 49 Ugovora o Evropskoj uniji;



3. Pozdravlja odluku Saveta o liberalizaciji viznog režima, koja dozvoljava građanima Srbije da putuju u šengenski prostor bez viza od 19. decembra 2009; pozdravlja odluku srpske vlade da dozvoli građanima EU da putuju u Srbiju sa ličnim kartama i poziva na dalje donošenje inicijativa koje će olakšati kontakte i putovanje ljudi u regionu Zapadnog Balkana; poziva srpske vlasti da usvoje adekvatne mere i ulože maksimalan napor u cilju ograničavanja mogućnosti zloupotrebe bezviznog režima, a naročito da se postaraju da građani Srbije budu pravilno obavešteni o svojim pravima i obavezama proisteklim iz bezviznog režima;



4. Sa zadovoljstvom konstatuje da Instrumenti predpristupne pomoći (IPA) dobro funkcionišu u Srbiji; ohrabruje i vladu i Evropsku uniju da pojednostavi administrativne procedure za obezbeđivanje Instrumenata predpristupne pomoći, kako bi oni postali dostupniji manjim i necentralizovanim korisnicima; ističe potrebu za održavanjem odgovarajućeg nivoa predpristupne podrške u predstojećoj reviziji finansijskog okvira Evropske unije;



5. Pozdravlja zajedničku rezoluciju EU i Srbije o savetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde o usklaðenosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova sa međunardonim pravom, jednoglasno usvojenu od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 9. septembra; pozdravlja spremnost srpske vlade da učestvuje u obnovljenom dijalogu sa Kosovom u okviru EU i poziva na što skoriji početak pregovora; poziva Srbiju da započne dijalog sa Kosovom bez pominjanja novih pregovora o statusu; izražava uverenje da se pristup „korak po korak“ može primeniti za dobrobit svih građana Kosova; ističe da dijalog, da bi bio uspešan, zahteva posvećenost i spremnost obe strane na kompromis, s obzirom na njihovu zajedničku evropsku budućnost i njihov zajednički interes u uspostavljanju mira i stabilnosti u regionu i poboljšanja života ljudi; naglašava da sposobnost za olakšavanje ovog procesa predstavlja test za kredibilitet Evropske unije i političku viziju za ceo region; podseća da su dobrosusedski odnosi jedan od najvažnijih uslova za napredak svih zemalja Zapadnog Balkana ka članstvu u Evropskoj uniji;



6. Pozdravlja poboljšanu saradnju sa EULEKS-om, ali ističe potrebu za daljim naporima ka tom cilju, posebno poboljšanjem razmene informacija; poziva srpske vlasti da olakšaju saradnju između EULEKS-a i kosovskih Srba u nastojanjima da uvede vladavinu prava na severu Kosova;



7. Poziva srpsku vladu da rasformira paralelne srpske strukture na Kosovu koje podrivaju proces decentralizacije i sprečavaju punu integraciju srpske zajednice u kosovske institucije; u vezi sa tim, poziva srpske vlasti da igraju konstruktivnu ulogu u uspostavljanju i radu opštinskih institucija u srpskim multietničkim opštinama i severno i južno od reke Ibar;



8. Poziva srpske vlasti da zauzmu konstruktivan stav prema predstojećim parlamentarnim izborima na Kosovu; ističe da su stabilne i multietničke institucije na Kosovu u interesu i Srbije i drugih zemalja u susedstvu i smatra, u tom pogledu, učešće kosovskih Srba u izbornom procesu nezamenljivim elementom za sprečavanje marginalizacije zajednice kosovskih Srba;



9. Konstatuje napore i Srbije i Kosova za pronalaženje osoba nestalih nakon sukoba 1998-1999. kroz Radnu grupu za nestale osobe u vezi sa događajima na Kosovu; podvlači važnost rešavanja ovog pitanja u udaljavanju od sukoba 1998-1999; takođe konstatuje postojanje još 1862 nerešena slučaja nestalih osoba i poziva i Srbiju i Kosovo da maksimalno sarađuju međusobno i sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta, EULEKS-om i drugim telima u potrazi za ovim osobama;



10. Ističe da razvoj regionalne saradnje ostaje ključni prioritet za Evropsku uniju i smatra se podsticajem pomirenja, dobrosusedskih odnosa i unapređenja međuljudskih kontakata na Zapadnom Balkanu; stoga poziva Srbiju da preduzme konstruktivne korake ka sveobuhvatnijoj regionalnoj saradnji, čime će omogućiti pronalaženje praktičnog i održivog rešenja pitanja predstavljanja Kosova u regionalnim forumima; pozdravlja, dakle, sastanak između visokih predstavnika Evropske unije i Zapadnog Balkana u Sarajevu 2. juna 2010;



11. Podseća da je saradnja sa Haškim tribunalom suštinski uslov za napredak Srbije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji; konstatuje da Srbija nastavlja adekvatno da odgovara na zahteve Haškog tribunala za pomoć i poziva srpsku vladu da nastavi blisku saradnju sa Tribunalom, uključujući i brzo dostavljanje svih traženih dokumenata i blagovremeno rešavanje slučajeva prebačenih iz Tribunala; ističe, međutim, poslednju ocenu glavnog tužioca Haškog tribunala da su napori Srbije da privede preostala dva begunca i dalje problematični; naglašava da se samo hapšenje i izručivanje begunaca Hagu može smatrati najubdljivijim dokazom pune saradnje i poziva na sistematičnije napore za njihovo hapšenje kako bi se mandat Tribunala konačno ispunio; naročito poziva na preispitivanje trenutnog pristupa, u skladu sa preporukama Haškog tribunala; naglašava da Srbija može dobiti status kandidata i/ili otvoriti pristupne pregovore sa EU samo ako Tužilaštvo Haškog tribunala oceni da je Srbija ponudila punu saradnju;



12. Pozdravlja rezoluciju o Srebrenici usvojenu od strane srpskog parlamenta kao značajan korak u procesu podizanja svesti o zločinima počinjenim u skoroj prošlosti i o regionalnom pomirenju; odaje priznanje Predsedniku Tadiću za odluku da prisustvuje obeležavanju 15. godišnjice genocida u Srebrenici kao daljem koraku u tom pravcu, kao i njegovu posetu Vukovaru, gde je odao počast i izvinio se žrtvama masakra na Ovčari 1991, dajući novi zamah razvoju dobrosusedskih odnosa između Srbije i Hrvatske; pozdravlja posvećenost i profesionalnost kancelarije specijalnog tužioca za ratne zločine, uključujući i brzu reakciju u vezi sa istragom slučaja jezera Perućac;



13. Konstatuje reformu pravosuđa i poziva na dalje snažne napore u cilju obezbeđivanja nezavisnosti i nepristrasnosti sudija i poboljšanja efikasnosti rada sudova; pozdravlja proces reizbora sudija, ali ističe da bi on trebalo da bude sproveden na transparentan način, uz garanciju prava neizabranim sudijama da se žale na takvu odluku, i upozorava na opasnost politizacije tog procesa; skreće pažnju na kašnjenje u usvajanju relevantnih propisa i poziva vladu da hitno prosledi preostale nacrte zakona parlamentu i pored toga poziva na dodeljivanje dodatnih finansijskih i administrativnih resursa sudovima, uključujući i Ustavni sud, u cilju poboljšanja njihovog rada i rešavanja nagomilanih slučajeva; u tom pogledu, smatra da bi vraćanje imovine prethodnim vlasnicima trebalo da bude prioritet; ističe da je pretpostavka nevinosti jedan od glavnih pravnih instrumenata koji obezbeđuje vladavinu prava; poziva vlasti, a posebno njihov izvršni deo, da se strogo pridržavaju ovog principa;



14. Podseća da bi napori za očuvanje pravnog poretka trebalo da predstavljaju glavni prioritet za vlasti; pozdravlja napredak u borbi protiv korupcije, koji se, između ostalog, ogleda u nedavnim slučajevima krivičnog gonjenja lica na visokim položajima i u uspostavljanju odgovarajućeg pravnog okvira, ali podvlači da je korupcija još uvek dominantna u zemlji i poziva na dodatne napore za njeno iskorenjivanje; naročito konstatuje ulogu ilegalne trgovine i negativnih posledica ovog i drugih oblika nezakonitih aktivnosti u održavanju kriminalnih mreža; skreće pažnju na praksu duplih funkcija, što predstavlja ozbiljan rizik od sukoba interesa i koja bi trebalo da bude tretirana kao prioritet; u vezi sa tim je zabrinut zbog nedavnih izmena Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije koje idu u suprotnom pravcu i konstatuje obraćanje Agencije Ustavnom sudu u pogledu ustavnosti ove odredbe; poziva vlasti da pruže svu neophodnu političku i administrativnu podršku aktivnostima Agencije za borbu protiv korupcije i ističe potrebu za hitnom istragom slučajeva korupcije prijavljenih od strane Agencije; poziva na usvajanje izmena Zakona o finansiranju političkih stranaka, kako bi se obezbedila potpuna transparentnost i efikasan sistem praćenja finansiranja stranaka; ohrabruje vlasti da usvoje propise koji će obezbediti efikasnu zaštitu „zviždača“; naglašava značaj povraćaja imovine kao značajnog koraka u izvršenju pravde; ističe značaj čvrstog sprovođenja utvrđenih procedura radi jačanja poverenja društva u nepristrasnost izvršenja pravde;



15. Pozdravlja napredak u reformi javne administracije; ističe potrebu za dodatnim naporima u cilju stvaranja nezavisne javne službe, pozivajući na uvođenje sistema zapošljavanja na osnovu zasluga, uključujući i profesionalan i transparentan proces zapošljavanja i efikasno upravljanje ljudskim resursima, i, u tom kontekstu, skreće pažnju na lošu praksu zapošljavanja službenika mimo Zakona o državnim službenicima, često na osnovu političkih veza; skreće pažnju na nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u javnoj administraciji i sudovima, kao i u državnim preduzećima; skreće pažnju na stalnu potrebu izgradnje kapaciteta administracije na nacionalnom i lokalnom nivou, i poziva Komisiju da nastavi da pomaže vlastima u tom procesu, u koordinaciji sa drugim donatorima;



16. Pozdravlja napredak u reformi policije i jačanju saradnje na polju policije sa susednim zemljama i članicama Evropske unije; naročito pozdravlja sporazum o saradnji sa policijama Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine; pozdravlja potpisivanje „mape puta“ za saradnju sa Europolom, sa izgledima za zaključenje operativnog sporazuma sa ovom evropskom agencijom za sprovođenje zakona; takođe naglašava potrebu za pojačanim naporima radi prevazilaženja izazova „mape puta“, naročito u oblastima vezanim za zaštitu ličnih i poverljivih podataka, što su takođe ključni elementi za zaključivanje sporazuma o saradnji sa agencijom Eurojust;



17. Skreće pažnju na slučajeve nepropisnog ponašanja policije, uključujući prekoračenje ovlašćenja i preteranu upotrebu sile policajaca prema građanima, i poziva na dalje snažne napore u cilju kažnjavanja prekršilaca; u tom cilju, pozdravlja saradnju policije sa nezavisnim posmatračkim institucijama i primenu njihovih nalaza; smatra da neutralnost policije i drugih tela za sprovođenje zakona u radu sa pripadnicima svih manjina treba da bude prioritet i poziva vlasti da poboljšaju obuku za pažljivo delovanje na ovom polju; pozdravlja napore usmerene ka povećanju učešća žena u policiji;



18. Pozdravlja dosadašnje napore u cilju uklanjanja zaostavštine aktivnosti službi bezbednosti u prošlosti; u tom smislu ističe neophodnost dalje reforme bezbednosnog sektora, naročito lustracije i pojačanog nadgledanja i kontrole službi bezbednosti od strane parlamenta; podseća vlasti da je otvaranje arhiva tajnih službi za javnost neophodno za uspešno regionalno pomirenje, naročito u vezi sa zločinima počinjenim tokom Drugog svetskog rata i nakon njega; skreće pažnju na nedovoljnu zaštitu prava privatnosti i poziva na dalju reformu te oblasti;



19. Pozdravlja poboljšanu koordinaciju između policije i tužilaca, koja donosi rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i trgovine drogom, koji predstavljaju zajedničke izazove za Evropsku uniju i Srbiju; konstatuje potpisivanje memoranduma o saradnji sa latinoameričkim zemljama u cilju efikasnije borbe protiv prekomorske trgovine drogom; poziva na dalje napore za poboljšanje unutrašnjih kapaciteta policije i pravosuða, ističući da je trgovina drogom iz i kroz Srbiju i dalje pitanje od značaja za Evropsku uniju;



20. Podseća na važnost dobrog funkcionisanja parlamenta kao vitalne institucije demokratskog sistema i pozdravlja proceduralne inovacije koje je doneo novousvojeni Zakon o Narodnoj skupštini; poziva na hitno ukidanje neustavne prakse „blanko ostavki“, koja omogućava političkim strankama da kontrolišu aktivnosti poslanika, protivno demokratskom principu njihove nezavisnosti, i poziva političke stranke da ukinu tu praksu; pored toga poziva na prekid proizvoljne dodele mandata u parlamentu; poziva političke partije da uvedu odgovarajuće odredbe u skladu sa evropskim demokratskim standardima u najkraćem mogućem roku, a svakako do kraja tekućeg parlamentarnog ciklusa; pozdravlja usvajanje novog skupštinskog Pravilnika, poziva na jačanje nadgledanja aktivnosti vlade i odaje priznanje za formalno uvođenje javnih saslušanja u tu svrhu u Pravilnik; isto tako pozdravlja odredbe koje omogućavaju nadgledanje nezavisnih tela, ali izražava zabrinutost zbog mogućeg mešanja parlamenta u rad ovih tela; poziva na donošenje novih odredbi u skladu sa preporukama Venecijanske komisije koje utvrđuju pravni okvir za nezavisan rad ovih tela;



21. Pohvaljuje rad Ombudsmana na zaštiti prava građana u vezi sa pravilnim funkcionisanjem državnih institucija, uključujući zaštitu dečijih i manjinskih prava, i na državnom i na pokrajinskom nivou; poziva državne vlasti da olakšaju ove napore i obezbede adekvatno sprovođenje Ombudsmanovih preporuka; pozdravlja otvaranje tri lokalne kancelacije Ombudsmana u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa;



22. Podseća na izuzetan značaj jakih i nezavisnih medija za demokratiju i poziva na korake ka osiguravanju njihove nezavisnosti od političkog i drugih uticaja; pozdravlja napore Vlade Srbije ka uspostavljanju pravnog okvira koji garantuje slobodu govora, ali izražava zabrinutost zbog pokušaja kontrole i mešanja u rad medijskog sektora; izražava zabrinutost zbog kontroverze oko privatizacije Večernjih novosti i poziva vladu da obezbedi jednak tretman svih stranih i domaćih investitora; osuðuje napade na i pretnje srpskim novinarima i poziva vlasti da ih temeljno istraže i privedu odgovorne pravdi; skreće pažnju na koncentraciju vlasništva i manjak transparentnosti u medijskom sektoru; skreće pažnju na slučajeve objavljivanja ličnih podataka i ističe potrebu za samoregulacijom novinara i poštovanjem Etičkog kodeksa; konstatuje da je nivo pristupa Internetu i dalje nizak, konstatuje značaj Interneta u slobodi medija i poziva vlasti da preduzmu pozitivne korake na tom planu;



23. Ističe značaj procesa decentralizacije za poboljšanje funkcionisanja države kroz njeno približavanje graðanima, uz istovremeno osiguravanje funkcionisanja lokalnih samouprava manjina; u tom kontekstu pozdravlja usvajanje Zakona o većima nacionalnih manjina, koji određuje nadležnosti i izbor veća nacionalnih manjina na način koji je u skladu sa međunarodnim standardima; konstatuje napredak u primeni Ustava donetog u novembru 2006. kroz usvajanje Statuta i Zakona o nadležnostima Vojvodine; poziva na nastavak procesa prenosa ovlašćenja kroz usvajanje Zakona o javnim prihodima i Zakona o javnoj svojini Vojvodine i lokalnih opština, koji će omogućiti Vojvodini da počne sa izvršavanjem nadležnosti utvrđenih novim Statutom; osim toga, poziva na dalje političke napore za rešavanje aspiracija albanske manjine u Preševskoj dolini ka lokalnoj vlasti kroz hitno obezbeđivanje odgovarajućih sredstava, koja će biti raspoređena u dogovoru sa Koordinacionim telom za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa; istovremeno naglašava ključnu odgovornost predstavnika albanske manjine i poziva ih da obeshrabre glasnu nacionalističku i separatističku retoriku, koja je u suprotnosti sa osnovnim evropskim vrednostima; isto tako podvlači važnost integrisanja Srba u ove institucije lokalne vlasti;



24. Pozdravlja napore Srbije na polju zaštite manjina; ističe, međutim, da je potrebno poboljšati pristup informacijama i obrazovanju na manjinskim jezicima, naročito u slučaju bošnjačke, bugarske, bunjevačke i rumunske manjine;



25. Pozdravlja formiranje većine nacionalnih veća manjina, kao tela koja će manjinama omogućiti da donose odluke na polju obrazovanja, kulture, upotrebe manjinskog jezika i javnog informisanja; konstatuje značaj punog sprovođenja nadležnosti ovih samoupravnih tela manjina i neophodnost odgovarajućih budžetskih subvencija koje garantuje Zakon o većima nacionalnih manjina; konstatuje žalbe na neregularnosti u procesu pripreme i pravne zahteve za formiranje veća, kao i žalbe na kršenje garantovanih nadležnosti nacionalnih veća od strane pojedinih ministarstava i lokalnih opština i poziva vlasti da odgovore na njih; izražava zabrinutost u vezi sa formiranjem Bošnjačkog nacionalnog veća i poziva na brz završetak procesa u skladu sa pravilima, kako bi se omogućilo legitimno predstavljanje Bošnjaka u veću; zabrinut je zbog porasta tenzija u Sandžaku, izraženog, između ostalog, nedavnim nasilnim incidentima, i odlučno poziva na rešavanje političkih sporova kroz dijalog u okviru demokratskih institucija;



26. Pozdravlja napredak na polju promocije rodne ravnopravnosti, naročito usvajanje Zakona o jednakosti polova i usvajanje nacionalnog akcionog plana za poboljšanje položaja žena i promovisanje jednakosti polova; podseća, međutim, da se još čeka na primenu ovih mera i da su žene i dalje diskriminisane, posebno na tržistu rada; stoga poziva srpske vlasti da hitno počnu sa sprovoðenjem novog pravnog okvira o rodnoj ravnopravnosti i reše šira pitanja diskriminacije na polnoj osnovi, kao što je porast nasilja u porodici u Srbiji;



27. Poziva na dalje korake ka punoj primeni Zakona protiv diskriminacije i pozdravlja napredak u toj oblasti, posebno postavljanje Komesara za zaštitu jednakosti, kao važan korak u osiguravanju jednakog tretmana svih građana Srbije;



28. Podseća da su sloboda izražavanja i okupljanja osnovne evropske vrednosti i pozdravlja činjenicu da je Parada ponosa održana u Beogradu 10. oktobra; taj događaj vidi kao ključni korak ka uspostavljanju otvorenog, tolerantnog i raznolikog društva i kao posvećenost vlade primeni evropskih standarda tolerancije i zaštiti ranjivih manjina u društvu; pozdravlja činjenicu da je učesnicima parade pruženo adekvatno obezbeđenje;



29. Međutim, osuđuje nasilne sukobe koji su pratili Paradu i čiji je ishod bio veliki broj povređenih, uglavnom među policijom; skreće pažnju na činjenicu da su ekstremisti koji su učestvovali u neredima imali posrednu podršku određenih političkih partija i istaknutih crkvenih predstavnika; poziva vlasti da osiguraju vladavinu prava, tako što će krivično goniti izvršioce nasilja koje je bacilo senku na paradu i zabraniti organizacije kojima pripadaju; konstatuje da su te organizacije u prošlosti bile odgovorne za slučajeve ozbiljnog nasilja, posebno 17. februara 2008 i na brojnim sportskim manifestacijama; u tom smislu konstatuje da se nekoliko takvih slučajeva sada nalazi pred Ustavnim sudom; poziva na usvajanje odgovarajućih mera za efikasnu borbu sa svim oblicima ekstremizma i radikalizma u društvu;



30. Ističe da mnogi Romi i dalje žive u ekstremnom siromaštvu, koje ima naročito negativan uticaj na mlade Rome i njihovu budućnost; pored toga ističe da oni trpe diskriminaciju na tržištu rada, samo 5 posto njih je stalno zaposleno; poziva vlasti da preduzmu hitne korake u cilju rešavanja njihove situacije, tako što će im svima izdati lične karte i poboljšati njihov pristup adekvatnom smeštaju, tržištu rada, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti; skreće pažnju na konstantnu diskriminaciju, kao i nedavne slučajeve nasilja nad romskom populacijom i nasilno raseljavanje Roma od strane srpskih vlasti;



31. Ističe da je Srbija zemlja sa najvećim brojem izbeglica i interno raseljenih lica u Evropi; naglašava njihovu tešku situaciju u pogledu smeštaja i siromaštva i poziva srpske vlasti da revidiraju nacionalnu strategiju za izbeglice; pozdravlja inicijative Srbije da oživi regionalnu potragu za trajnim rešenjem izbegličkih problema i poziva zemlje potpisnice Sarajevske deklaracije da postignu značajniji napredak na ovom polju; ističe, u tom pogledu, zajeničku rešenost predsednika Srbije i Hrvatske da istraže sudbinu nestalih lica i pronađu rešenje za pitanja izbeglica i povratka; poziva Komisiju da izvrši politički uticaj na zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u Evropskoj uniji u regionu, kako bi osigurala uklanjanje prepreka za povratak izbeglica; osim toga, podseća da se predviđa 150.000 povratnika kao posledica sporazuma o readmisiji sa zemljama Evropske unije i njihova uspešna reintegracija će zahtevati temeljne pripreme, posebno od strane lokalnih vlasti; ističe značajnu ulogu organizacija civilnog društva u ovom procesu;



32. Pozdravlja reforme vojnog sektora, a naročito profesionalizaciju Vojske Srbije, koja je stupila na snagu 1. januara 2011, kao značajan korak ka modernizaciji vojske i daljem jačanju civilne kontrole vojske;



33. Ističe značajnu ulogu civilnog društva u određivanju političkih prioriteta; naglašava važnost dijaloga sa organizacijama civilnog društva i ističe presudnu ulogu učesnika civilnog društva u doprinosu unapređenoj regionalnoj saradnji na socijalnim i političkim pitanjima; pozdravlja činjenicu da je novi Zakon o udruženjima, usvojen 2009, razjasnio pravni status nevladinih organizacija i da je saradnja između srpskih vlasti i civilnog društva poboljšana; konstatuje napore Vlade da konsultuje civilno društvo; poziva vlasti da preduzmu dalje korake ka formalizaciji i većem učešću civilnog društva u procesu kreiranja politike i u nadgledanju aktivnosti vlasti; ističe potrebu za podrškom i zaštitom branilaca građanskih prava, posebno LGBT aktivista, onih koji rade na slučajevima ratnih zločina i onih koji rade na poboljšanju odnosa između Srbije i Kosova;



34. U tom smislu izrazava podrsku inicijativi RECOM – Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zlocinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji – sa ciljem nastavljanja procesa podizanja svesti i pomirenja širom Zapadnog Balkana i poziva vlasti Srbije i drugih zemalja uključenih u to pitanje da pruže podršku ovoj inicijativi;



35. Ističe izuzetnu važnost obrazovnog sistema za omladinu zemlje i buduću ekonomsku perspektivu; naglašava da je savremeno obrazovanje sa visokim standardima, koje proizvodi generacije visokokvalifikovanih radnika jedan od osnovnih preduslova za socijalni i ekonomski razvoj; žali zbog visoke stope nezaposlenosti u zemlji, naročito među mladima, i zbog niskog procenta svršenih studenata; poziva vlasti na potpunu primenu odredbi Bolonjskog procesa i usklađivanje srpskog obrazovnog sistema sa evropskim standardima; pozdravlja napredak na polju nauke i istraživanja, ali ističe da su dodatni napori potrebni kako bi se Srbija priključila Evropskoj istraživačkoj oblasti; osim toga, poziva vlasti da povećaju ulaganja u nacionalne istraživačke kapacitete, kako bi sprečila zaostajanje srpskih istraživačkih standarda za evropskim;



36. Konstatuje prošireni opšti kolektivni ugovor koji je Vlada Srbije potpisala sa strukovnim sindikatima i udruženjem poslodavaca u novembru 2008; ohrabruje Vladu Srbije da prekine trenutnu suspenziju ugovora; ističe da su prava strukovnih sindikata i dalje ograničena, uprkos ustavnim garancijama, i poziva Srbiju da dodatno unapredi prava sindikata; izražava zabrinutost zbog i dalje slabog socijalnog dijaloga i neredovnog konsultovanja socijalnih partnera; konstatuje da se Socijalno-ekonomski savet češće sastajao i da su sva specijalizovana tela funkcionalna, ali je zabrinut zbog i dalje slabog kapaciteta Saveta; poziva na dalje korake ka jačanju Socijalno-ekonomskog saveta, kako bi se osiguralo njegovo aktivno učešće u jačanju socijalnog dijaloga i aktivnija konsultantska uloga u donošenju zakona;



37. Skreće pažnju na tešku situaciju u zatvorskom sistemu i poziva na korake ka rešavanju problema prepunjenosti zatvora, poboljšanju izuzetno loših zatvorskih uslova i obezbeđivanju odgovarajućih rehabilitacionih programa i obuke zatvorenicima;



38. Ističe negativne posledice finansijske krize na zemlju; konstatuje nedavnu reviziju stendbaj aranžmana sa MMF-om, praćenu pozitivnom ocenom makroekonomske politike zemlje i pozdravlja uspostavljanje Investicionog okvira Zapadnog Balkana za dalju integraciju i ekonomski oporavak regiona, koji će obezbeðivati zajmove za prioritetne infrastrukturne projekte; poziva na proširenje okvira kako bi se pružila podrška i malim i srednjim preduzećima i poziva Srbiju da iskoristi ove nove finansijske resurse, kao i mogućnosti koje sa sobom nose Instrumenti predpristupne pomoći, između ostalog i za efikasniju zaštitu ranjivih društvenih grupa od efekata krize;



39. Podseća da postojanje monopola ozbiljno remeti razvoj funkcionalne tržišne ekonomije; dakle, poziva vladu da sprovede aktivne mere u cilju uspostavljanja efikasne politike konkurencije, tako što će ukinuti monopole; ističe da su prepreke sa kojima se suočavaju mala i srednja preduzeća pri ulasku u privredu i dalje veće nego što bi trebalo da budu; pozdravlja uspostavljanje tržišnih regulatora u raznim sektorima i očekuje od vlasti da osiguraju nezavisnost ovih tela, kako bi se sprečilo njihovo „zarobljavanje“;



40. Dalje konstatuje da nacionalna i ekonomska statistika zemlje zahteva dalja poboljšanja i poziva vlasti da je unaprede;



41. Poziva srpske vlasti i političke pokrete da se više posvete politici zapošljavanja i socijalne kohezije i da stvore povoljnu klimu za razvoj demokratije, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije i poštovanja ljudskih prava;



42. Poziva na dalje napore ka razvoju održive mreže javnog prevoza u Srbiji i širom Zapadnog Balkana i poboljšanju putne infrastrukture, uključujući i brz završetak izgradnje Koridora 10, ali isto tako i železničkog i saobraćaja na rečnim tokovima; ističe važnost integrisanog transportnog sistema i za ekonomski razvoj regiona Srbije i za povećanje regionalne trgovine; izražava posebno interesovanje za razvoj Strategije za Dunav radi poboljšanja sistema veza i komunikacija (što uključuje saobraćaj, energetska pitanja i informaciono društvo), zaštite životne sredine, sprečavanja prirodnih rizika i jačanja socioekonomskog razvoja;



43. U tom smislu, žali zbog lošeg stanja javnog prevoza, sa akcentom na železnici; poziva Vladu Srbije da u potpunosti iskoristi Instrumente predpristupne pomoći kako bi razvila, poboljšala i modernizovala železničku mrežu i unapredila veze sa susednim zemljama u transportu ljudi i tereta;



44. Pohvaljuje napredak Srbije u zaštiti životne sredine; međutim, ohrabruje pojačane napore na polju obnovljive energije i energetske efikasnosti, konstatujući da osnovni elementi acquisa o obnovljivoj energiji tek treba da budu preneti i da vlasti tek treba da usvoje zakonodavni okvir za energetsku efikasnost;



45. Pozdravlja usvajanje od strane Agencije za hemikalije pravilnika koji ograničava ili zabranjuje proizvodnju hemikalija koje predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje i životnu sredinu i to usklaðuje hemijsku industriju sa evropskim propisima; međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da je primena pojedinih odredbi koje zahtevaju naprednu tehnologiju i ulaganja odložena, pošto bi, po rečima predstavnika industrije, dovela do finansijskih gubitaka i ometanja poslovanja industrije u Srbiji; poziva na hitnu i punu primenu „zelenog“ zakonodavnog paketa iz 2009;



46. Pozdravlja sporazume sa Crnom Gorom i Hrvatskom koji omogućavaju izručenje građana ovih zemalja osumnjičenih za učešće u organizovanom kriminalu i predviðene razgovore o demarkaciji granice između Srbije i Hrvatske; ohrabruje Vladu Srbije da zaključi slične sporazume sa drugim susedima i pozdravlja korake koje su u tom cilju preduzele Srbija i Crna Gora; ohrabruje Srbiju da nastavi sa dostavljanjem podataka i dokaza susednim zemljama o prekograničnim kriminalnim mrežama, naročito onim koje su uključene u trgovinu drogom, radi efikasne borbe sa transnacionalnim organizovanim kriminalom na Balkanu;



47. Ističe važnu ulogu Srbije u stabilnosti celog Zapadnog Balkana, a posebno u stabilnosti i celovitosti Bosne i Hercegovine; u tom smislu poziva srpske vlasti da aktivno podrže sve neophodne ustavne promene koje će omogućiti bosanskim institucijama da sprovedu zahtevne reforme u procesu evropskih integracija; posebno poziva Beograd da podrži konsolidaciju, učvršćivanje i jačanje bosanskih institucija;



48. Poziva srpske vlasti da nastave sa približavanjem ekološkom zakonodavstvu i standardima Evropske unije i da primene usvojene propise;



49. Nalaže svom Predsedniku da prosledi ovu rezoluciju Savetu, Komisiji, kao i Vladi i Skupštini Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari