Beogradske vlasti odlučile su da angažuju i iz gradskog budžeta plaćaju 700 novih radnika koji će paralelno sa kontrolorima bus-plusa proveravati putnike u javnom prevozu, jer sadašnji nivo naplate karata nije ispunio očekivanja. Ova vest, koja je objavljena pre dva dana, posredno je potvrdila da sistem naplate koji je poveren privatnoj firmi Apeks solušon nije uspeo da uveća prihode gradskog saobraćajnog preduzeća, ali je otvorila i nove dileme.

Jedna od njih je da li su gradske vlasti prilikom sklapanja ugovora sa firmom koja je imala tek nekolicinu zaposlenih vodila računa o tome koliko će se novca preliti gradskom saobraćajnom preduzeću i privatnicima koji prevoze Beograđane, ili se trudila samo da obezbedi sigurnu zaradu poslovnom partneru.

Podsetimo, prema ugovoru koji je sklopljen sa Apeksom, naplata mesečne pretplate i pojedinačnih karata vrši se preko Direkcije za javni prevoz. Nejasno je zbog čega, ali i kako, s obzirom na to da ona niti prodaje karte, niti je jedini posrednik u tom poslu. Dalje, iz Direkcije, na ime organizacije sistema bus-plus i na osnovu angažovanja 270 kontrolora koji proveravaju putnike, Apeks inkasira 8,53 odsto ukupnog priliva. Za sada nema odgovora na pitanje zbog čega je toj firmi omogućen siguran priliv ako to ne omogućava normalno funkcionisanje gradskog prevoza. Takođe je nejasno zbog čega je broj kontrolora koje Apeks mora da angažuje ograničen ugovorom, pa je sada stvorena situacija da ukoliko želi redovniju i bolju naplatu, Grad mora da izdvaja dodatna sredstva. Uz to, ako se iz gradske kase plati 700 novih radnika, a oni uspeju da povećaju prihode jer će se, kako je najavljeno, od 15. jula nalaziti u svakom vozilu, automatski će biti uvećana i dobit Apeksa – ničim zalužnog. A podsetimo, u prvoj godini saradnje sa Gradom, ta firma je mesečno od javnog prevoza prihodovala 80 miliona dinara (sa PDV-om) a na kraju godine ostvarila je profit od 48 miliona dinara, pri čemu je uredno plaćala zarade za sada već armiji od 355 zaposlenih, većinom kontrolora.

GSP, međutim, i dalje opstaje na listi velikih gubitaša, pa se pokazatelji iz poslovanja u prošloj godini nisu nimalo popravili, jedino je struktura prihoda neznatno izmenjena tako što su uvećana sredstva koja stižu kao subvencija iz Grada. Primera radi, GSP je prošlu godinu završio sa gubitkom od dve milijarde dinara, a imao je 6.166 zaposlenih, a poređenja radi, 2011. je sa 6.367 zaposlenih bio u minusu za 1,8 milijardi dinara. Prihod od prodaje (u koji ne ulaze samo karte) u prošloj godini iznosio je 5,6 milijardi dinara, što je neznatno više u odnosu na 5,5 milijardi ostvarenih godinu dana ranije.

U razumevanju ekonomske logike kod organizacije prevoza u Gradu kamen spoticanja su i kontradiktorne tvrdnje o efektima poslovanja koje dolaze iz Grada i javnog preduzeća. Naime, u Gradu su ovih dana tvrdili da je u prvoj godini po uvođenju bus-plus sistema povećan prihod od prodaje karata i da su smanjeni troškovi svih učesnika u javnom prevozu doneli uštedu od osam miliona evra. U GSP-u, međutim, navode da se očekivano povećanje prihoda nakon uvođenja novog sistema nije ostvarilo. To potvrđuju i podaci iz programa sanacije gubitaka u 2012. godini, gde se ističe da je planirani gubitak od 4,8 milijardi dinara smanjen i da u rebalansu iznosi 2,67 milijardi dinara, jer su u tom trenutku realizovane neke od predviđenih mera. Problem je što se bilans preduzeća popravio ne zahvaljujući boljoj naplati, nego uvećanim subvencijama iz Grada.

„Programom sanacije planirano je povećanje prihoda od ukupno 3,52 milijarde dinara, iz dva izvora, i to eksterno 2,02 milijarde većih subvencija, i interno 1,5 milijardi kao efekat uvođenja novog sistema naplate usluge prevoza. Predviđena eksterna mera je ostvarena u većem iznosu od planiranog. Međutim, efekat povećanja prihoda sprovođenjem interne mere povećanja prihoda nije se ostvario. Od 1. februara 2012. godine počeo je sa radom novi sistem naplate usluge prevoza, koji je od strane Direkcije za javni prevoz poveren firmi Apeks. U sam plan za 2012. ušlo se sa velikim očekivanjima, a planom sanacije predviđeni još veći efekti od uvođenja novog sistema, koji je trebalo da rezultiraju većim prihodom u visini od 1,5 milijardi dinara“, navodi se u dokumentu GSP-a i dodaje da do povećanja prihoda ipak nije došlo.

Veće subvencije

Od oktobra prošle godine opada broj putnika koji plaćaju karte u prevozu. Zbog toga je iz gradskog budžeta od početka godine samo na subvencije za javni prevoz potrošeno 60 miliona evra. To da Grad velikim sumama subvencioniše gradski prevoz nije novina, ali je zanimljiv podatak da je gradskim budžetom za ovu godinu GSP-u odobrena subvencija koja je za oko tri milijarde dinara veća nego 2011. godine, kada nije bilo elektronskog sistema naplate karata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari