Ruski ministar energetike Aleksandar Novak juče je održao konferenciju za štampu u Moskvi da bi demantovao informacije o prekidu realizacije projekta gasovoda Južni tok.


„Realizacija tog projekta odvija se na osnovu međudržavnih ugovora potpisanih između Rusije i država koje u projektu učestvuju. U saglasnosti sa međunarodnim pravom realizacija tog projekta ne može biti prekinuta na taj način“, rekao je Novak.

On je podsetio da su Rusija i EU početkom godine formirale zajedničku komisiju radi razrešenja sporova nastalih oko tog projekta i da ta komisija nastavlja da radi. Prema dosad objavljenim informacijama ruskih medija – bez rezultata. U utorak se šef ruskog gasnog giganta Gasprom Aleksej Miler u Briselu sastao sa komesarom za energetiku EU Ginterom Etingerom. U Gaspromovom saopštenju sa tog sastanka Južni tok se ne spominje, ali se tvrdi kako je u razgovoru „naglašeno da je Gasprom pouzdan snabdevač evropskog tržišta gasom i da je posvećen nameri da to i u budućnosti ostane“.

Kontroverze oko Južnog toka su, u stvari, samo pojavni oblik dugogodišnjih sporova Rusije i Evropske unije oko Trećeg energetskog paketa koji Rusija odlučno odbija da prihvati. Prigovori projektu Južni tok zasnovani su na ključnim rešenjima iz tog paketa. Naime, Evropska komisija prigovara da su u tom projektu isporučilac gasa i onaj ko kontroliše gasovod isto pravno lice i drugo, ugovorom o gradnji tog gasovoda nije dopušteno da mu pristup imaju i drugi isporučioci gasa, sem Gasproma.

Projekt Južni tok u vlasništvu je četiri kompanije, od kojih su čak tri iz država članica EU: ruski Gasprom u njemu ima većinski udeo od 51 odsto, francuska državna energetska kompanije EDF 15 odsto, nemačka firma BASF preko kćerke-firme Vinteršal 15 odsto i italijanski ENI, glavni Gaspromov partner u ovom projektu, 20 odsto.

Nedavno je šef firme ENI Paolo Skaroni za Fajnenšel tajms izjavio da je projekat Južni tok pod znakom pitanja i da zavisi od razrešenja krize u Ukrajini. Otad nije bilo vesti o bilo kakvim potezima vlasnika gasovoda sem što je u Evropskoj uniji proteste izazvala njihova zajednička objava, usred ukrajinske krize, da je posao na postavljanju cevi tog gasovoda pod Crnim morem dodeljen italijanskoj firmi Saipem S.p.A.

Mnogo jači pritisak nego na vlasnike projekta vrši se na periferne evropske države kroz koje će on prolaziti i od kojih se traži da svoje između 2008. i 2011. godine potpisane ugovore usklade sa napred navedenim primedbama EU. Prema još važećem planu, prve komercijalne isporuke gasa gasovodom Južni tok trebalo bi da krenu u prvom kvartalu 2016.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari