Osnovne zarade veće za pet odsto

Činjenica je da je rad u javnom sektoru, decenijama unazad, „najtraženiji“ posao u Crnoj Gori. A zna se i zašto. Zbog redovnosti zarada i ostalih beneficija koje nijesu dostupne zaposlenima kod većine privatnika – godišnji odmori, slobodni dani, trinaesta plata, jubilarne nagrade… Javna je tajna da su zaposleni u javnom sektoru „najomiljeniji“ klijenti banaka prilikom odobravanja kredita. I mada Zavod za statistiku Crne Gore (Monstat) ne saopštava podatke koji se odnose samo na prosječne zarade u javnom sektoru, već se objavljuju podaci o visini zarada po sektorima, može se reći da je u septembru prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila 477 eura.

Prema Predlogu zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade svih zaposlenih u tom sektoru biće uvećane, u prosjeku, za pet odsto. Predviđeno je, takođe, ukidanje naknada za radna tijela, komisije i slično. Novim zakonskim rješenjem precizirano je i to da se dio zarada u javnom sektoru preusmjeri tamo gdje postoji opravdano nezadovoljstvo, pod uslovom da se to povećanje kreće u okviru ukupne javne potrošnje koju tretira zakon. Na sjednici Socijalnog savjeta, na kojoj se raspravljalo o ovom zakonu, predstavnici Sindikata Crne Gore i Vlade (učestvovali ministri finansija i rada i socijalnog staranja Radoje Žugić i Zorica Kovačević) bili su saglasni u konstataciji da se zakonom o platama u javnom sektoru uvodi red u javnu potrošnju, ali su imali različita mišljenja u vezi sa nekim predloženim rješenjima.

Tako su predstavnici sindikata imali primedbe na utvrđivanje koeficijenata zaposlenih sa najnižim primanjima, kao i za minuli rad. Sindikalcima je neprihvatljiva odredba kojom se propisuje da se osnovna zarada uvećava za svaku početnu godinu radnog staža 0,5 odsto, što je suprotno kolektivnom ugovoru. Njihov predlog je da se visina dodatka na zaradu utvrđuje kolektivnim ugovorima. Neprihvatljivo je i to da funkcioneri primaju zarade 24 mjeseca nakon prestanka funkcije – sindikati predlažu da se taj rok skrati na šest mjeseci. S druge strane poslodavci su imali primjedbe na odredbu kojom je predviđeno da se zaposleni u privrednim subjektima tretiraju kao i oni u javnom sektoru. Poslodavci smatraju da zaposlene u preduzećima ne bi trebalo tretirati ovim zakonom, bez obzira na to da li je osnivač tog preduzeća državna ili lokalna uprava. Oni smatraju da bi zarade zaposlenih u preduzećima trebalo slobodno da se formiraju. Svi se, međutim, slažu da bi plate zaposlenima u zdravstvu i prosveti trebalo povećati, ali u okviru budžeta koji tretira ovaj zakon. Nakon usaglašavanja stavova Predlog zakona će biti ponovo razmatran na sjednici Vlade Crne Gore, nakon čega će ući u skupšninsku proceduru – na razmatranje i usvajanje.

U javnom sektoru oko 60.000 zaposlenih

Prema zvaničnoj statistici u Crnoj Gori je, u organima državne uprave i Generalnom sekretarijatu Vlade zaposleno 10.469 ljudi, a ukupno je sistematizovano 12.659 radnih mjesta, što znači da je planirano zapošljavanje još oko 2.000 ljudi. I mada zvaničnih podataka o broju zaposlenih u javnoj upravi i državnim preduzećima, na koje se ovaj zakon odnosi – nema, procjenjuje se da je riječ o cifri od oko 60.000.