Džajpur, još jedna destinacija (uz Delhi i Agru) obuhvaćena Zlatnim trouglom, mami turiste da posete Indiju. Kao prestonica Radžastana i njegov najveći grad, Džajpur obično predstavlja i prvu stanicu na proputovanju kroz najprostraniju indijsku saveznu državu. Dok se Mogulsko carstvo, početkom 18. veka, urušavalo, grad je izgradio hindu kralj-vojnik Savai Dai Sing, opsednut arhitekturom i astronomijom. Tako je Džajpur jedan od prvih primera gradskog planiranja u Indiji, sagrađen na osnovu mrežnog sistema sa velikom Gradskom palatom i obližnjom observatorijom. Zanimljivo je i to da je u čast posete sina britanske kraljice Viktorije princa Alberta (kasnijeg kralja Edvard VII) 1876, prodavnice i kuće obojene u ružičastu boju lososa koju su zadržale sve do danas. Otuda Džajpur zovu i Pink siti.


Prostorni red Džajpura narušava buka sirena skutera, automobila, autobusa i kamiona, koje se, kao i kočnice nemilice koriste, kako bi se prokrčio put između zaprega sa kamilama ili konjima, obojenih slonova, koza, pokojeg majmuna i, naravno, krava. Prepoznatljiv i po „kraljevskom“ odnosu prema turistima iz svih krajeva sveta, Džajpur je jedan od najbrže rastućih gradova u Indiji (procenjuje se da je u 2014. imao 3,5 miliona stanovnika). Blizina glavnog grada Delhija i činjenica da predstavlja deo predloženog koridora nacionalne investicione zone privukli su ljude iz udaljenih delova da žive ovde. Prema izveštaju HABITAT, agencije Ujedinjenih nacija, o stanju gradova u svetu za 2012-2013. Džajpur će do 2025. godine biti deseti grad po broju stanovnika. Broj stanovnika je porastao sa 2,32 miliona u 2001. na 3,09 miliona u 2011. Turizam takođe donosi veliku „pokretnu“ populaciju od oko 600.000 godišnje.

Najveću turističku atrakciju u Džajpuru predstavlja Gradska palata. Reč je, zapravo, o impresivnom kompleksu palata od kojih su neke pretvorene u muzeje (cena ulaznice za jedan od tih muzeja košta oko 50 dolara), dok druge još uvek koriste maharadžini potomci. Pored Gradske palate je Džantar mantar, opservatorija Džai Sing 1728, koja liči na kolekciju bizarnih skulptura. Kralj koji je astronomiju voleo više i od rata sagradio je ukupno pet opservatorija, a ova u Džajpuru je najveća i najbolje očuvana. Na listu Svetske kulturne baštine UNESKO stavljena je Palata vetrova (Hava mahal), bivši harem sa više od 900 prozora. Sagrađena je od ružičastog peščara, a fasada je izrezbarena poput saća košnica. Palatu je podigao maharadža Savai Pratap Sing 1799. kako bi omogućio damama iz kraljevske porodice da posmatraju život i dešavanja u gradu.

Pažnju turista privlači i Vodena palata (Džal mahal). Podaci govore da je ovo svojevrsno ostrvo palata nastalo oko 1734. godine. Okružena vodama veštačkog jezera Sagar, Džal mahal palata se razlikuje od drugih i po tome što je čini samo jedna ogromna prostorija. Sagrađena u tipičnoj radžastanskoj arhitekturi deluje kao ploveća palata koja je tek izronila iz jezera. Savršeni ljubavni paviljon Džal mahal je samo stanica do tvrđave Amber, 11 kilometara od centra Džajpura. Tvrđava deluje spektakularno zbog svoje kolosalnosti i jezerom Maoata u svom prednjem delu. Lokalno stanovništvo kaže da ukoliko je Džajpur kruna lepog Radžastana, onda je jedan od najdragocenijih dragulja u toj kruni, tvrđava Amber.

Prenoćište od 45.000 dolara

Jedna od atrakcija Džajpura je Predsednički apartman u hotelu „Radž palas“, u kome prenoćište košta 45.000 dolara. Prema istraživanju Si-En-Ena iz 2012, taj apartman se našao na drugom mestu liste 15 najskupljih apartmana u svetu. Reč je o prvoj palati sa 40 soba sagrađenoj 1727. godine koja je u posedu kraljevske porodice Džajpura. Bogatstvo poslednjeg maharadže od Džajpura, koji je razvlašćen početkom sedamdesetih godina prošlog veka, procenjeno je na 378 miliona engleskih funti.

Prestonica dragulja

Džajpur smatraju svetskom prestonicom dragulja. U gradu radi više od 50.000 brusača poludragog i dragog kamenja, dok se među klijentelom Palate dragulja (sagrađena je 1852. godine) nalaze kraljevske porodice, ali i zvezde Bolivuda. O kakvom je blagu reč najbolje govori opaska jednog od draguljara koji nam je potvrdio da najjeftiniji komad smaragda košta 1.000 dolara, „a nebo je granica“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari