I prošle i početkom ove godine imamo očajnu sliku života većine građana Niša, nekada drugog grada po veličini u Srbiji, industrijskog, univerzitetskog, naučnog, sportskog i kulturnog centra juga Srbije. Danas je to zaboravljeni grad.


Opšte stanje društva u Nišu dugo je oslikavala rečenica: „Dobro nam je, samo mi to još ne znamo“. Kakav se to onda bunt javio prošle godine, i zašto su se pojedine organizacije okupile oko Udruženja predsednika skupština stanara, uključujući i naš Sindikat radnika zaposlenih na određeno vreme? Zbog čega su se pridružili i preduzetnici, ratni veterani, penzioneri, omladina bez zaposlenja, radnici koji su ostali bez posla i bez isplaćenih zarada?

Najveći grad južno od Beograda polako ali sigurno postaje prestonica siromaštva. Bez posla je u Nišu na kraju 2015. godine bilo 32.106, a sa okolinom 48.281 lica. Svaki 26. građanin nema ni za ručak, a Nišlije su tek na 61. mestu po zaradama (59.611 dinara), daleko ispod Novog Sada (82.247dinara, 19. mesto), ili Kragujevca (66.236 dinara, 38. mesto).U toku 2014. godine pomoć Centra za socijalni rad u Nišu zatražilo je ukupno 40.667 osoba, što je za 6,3% više nego prethodne godine, a čak 23,5% više nego 2012. godine! Čak 15% Nišlija koristi neki vid socijalne pomoći. U gradu Nišu penzionera svih kategorija krajem 2014. godine je evidentirano 76.990 sa prosekom od 23.471 dinara, a zaposlenih svih kategorija ima 63.070, što znači da na 122 penzionera i na 55 nezaposlena lica dolazi 100 zaposlenih.Stopa nezaposlenosti mladihdo 24 godine je 40.7% i iznad je republičkog proseka.

U Nišu na isplatu zaostalih zarada čeka oko 4.500 bivših radnika EI, MIN, Građevinara, Jastrepca i Niteksa, od kojih oko 2.500 ima izvršne presude. Džava im duguje oko 110.000 mesečnih zarada, a pojedinačni iznosi kreću se od 200.000 do sedam miliona dinara. Radnici niških preduzeća u restrukturiranju potražuju čak 93.000 minimalca, ili dve milijarde dinara. Država je preuzela preduzeća u restruktuiranju i dugove prema radnicima, ali se rešavanje problema odlaže godinama. Radnici se i dalje okupljaju svakog petka, a zbog 6,5 miliona duga bivši radnik MIN-a Zoran Nešić štrajkuje glađu već mesec dana.Rukovodstvo grada i gradonačelnik stalno odlažu i ne mogu da reše ovaj problem. Radnici do danas nisu dobili odgovor iz Ministartsva privrede ko će i kada isplatiti novac koji su im firme ostale dužne.

Pored nih najviše su pogođena lica i porodice koja rade i primaju minimalne zarade, penzioneri sa minimalnim penzijama, lica koja nisu zaposlena i nemaju nikave ili imaju nedovoljne prihode od imovine, ušteđevine i drugih izvora, lica koja ostvaruju pravo na materijalno obezbeđenje i pravo na dodatak za tuđu negu i pomoć, pravo na dečji dodatak, pravo iz boračko-invalidsku zaštitu, osobe sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama, samohrani roditelji, porodice poginulih, otetih i nestalih lica u ratnim zbivanjima 1999. godine, nezaposleni po osnovu tehnološkog viška i bez svoje krivice i kojima se duguju zaostale zarade.

Ugroženi su i mali preduzetnici i vlasnici radnji. Desetak tržnih centara u Nišu su na izdisaju. Najkritičnija situacija je u najvećem i najstarijem centru „Kalča“, gde su dugovanja za održavanje i obezbeđenje objekta sa 400 lokala dostigla iznos preko 100 miliona dinara. Zbog ovakve situacije mnogi vlasnici lokala u „Kalči“, pogotovo oni na višim spratovima i ne traže da im se plaća renta uz uslov da se redovno plaćaju troškovi. O prodaji nema ni reči, jer niko i ne pita. Slična je situacija i sa „Dušanovim bazarom“ i tržnim centrima „Ambasador“, „Zone 1,2,3“, „Gorča“, dok „Podzemni tržni cetnar“ i „Merkator“ nekako preživljavaju.

U Nišu je ugašeno i iz evidencije obrisano 1.940 preduzetničkih radnji i privrednih društava, a u istom periodu otvoreno svega 1.484 radnje i firme. Za 440 preduzetnika nije bilo opstanka, čime se direktno ugasilo oko hiljadu radnih mesta. Najviše je ugašeno trgovinskih radnji, potom trafika za prodaju hrane, pića i duvana, taksi-radnji, mehaničarskih radionica i registrovanih tezgi na pijacama. U kategoriji privrednih društava najviše se gase trgovine na veliko raznom robom, građevinske firme, trgovine na veliko građevinskim materijalom i proizvodima za domaćinstvo.

U gradu u kojem je preko 32.000 ljudi bez posla i redovnih primanja nije potrebno tražiti posebna objašnjenja za otežano poslovanje male privrede. Njihovi prihodi nisu dovoljni da obezbede normalna primanja, a zahvatanja države su previsoka. Među dužnicima za poreze i doprinose je čak 69% onih koji sami sebe zapošljavaju. Razlog koji najčešće navode je da iz poslovanja ne uspevaju da prikupe dovoljno prihoda kako bi sebi uplatili poreze i doprinose. Na svakih 100 dinara koje isplati radniku, poslodavac odvaja 63 dinara za poreze i doprinose. Zato je sve je više onih koji rade na crno, pa legalnim trgovcima postaje nemoguće da posluju. Grad bi mogao da smanji troškove firmarine, zemljarine i komunalnih usluga kako bi pomogao preduzetnicima, ali to ne čini.

Inicijalna kapisla okupljanja građana Niša su bili visoki računi za grejanje. To je bila kap ulja na vatru. Gradske vlasti su u početku ignorisale zahteve i proteste građana. Kako se učešće građana povećavalo, vlast je počela da pregovara sa predstavnicima stanara-građana. Postali su sve nervozniji i čak počeli da se međusobno ne slažu koje će odluke doneti.

Državni revizor je dao izveštaj o poslovanju nekih javnih preduzeća i o trošenju budžeta grada za 2014. godinu. Na tribinama Udruženja stanara smo to analizirali i zaključili da javna preduzeća u Nišu obiluju stranačkim kadrovima, nenamenskim i protivzakonitim trošenjem para građana (1,6 milijardi dinara u 2014.godini), nepotizmom, korupcijom. Živimo i dalje u sistemu „funkcionera“, neodgovornosti političara i „demokratske“ prakse neodgovornih. Političar gotovo nikad ne daje ostavku. On čeka da ga smene, pa posle da ga rehabilituju. Neefikasnost i rezultati lošeg upravljanja nisu parametri koji im govore da sami treba da podnesu ostavku i odgovorno postupe prema biračima. Građani Niša su napokon shvatili da „doba neodgovornih“ neće proći samo od sebe.

Javna komunalna preduzeća, oslanjajući se na monopol i podzakonske akte lokalne samouprave, primoravaju građane da koriste njihove preskupe usluge ili im onemogućavaju odjavljivanje sa tih usluga, suprotno odredbama Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača. Ovakvo ponašanje predstavlja primer ucenjivačkog, nasrtljivog ponašanja na tržištu, a u slučaju da potrošač ne želi da se pokori, to jest ne želi da pod prinudom monopola donosi ekonomske odluke kakve inače nikada ne bi doneo, njemu se u izgled stavlja angažovanje privatnih izvršitelja, koji u očima poverioca predstavljaju brzu, efikasnu „toljagu za uterivanje dugova“. Neka komunalna preduzeća idu toliko daleko da prete oduzimanjem stanova potrošačima kojima su se dugovi nagomilali (ovakve pretnje suprotne su načelu srazmere iz člana 20. stav 8. Zakona o izvršenju i obezbeđenju). Kao građani imamo pravo da se organizujemo i zaštitimo svoju imovinu koristeći demokratska prava po Ustavu.

Privatni izvršitelji se u zemljama EU ne bave naplatom potraživanja na osnovu tzv. verodostojnih isprava, pa ne treba da se bave time ni u Srbiji. Svaki drugi građanin Srbije je u egzistencijalnom problemu koji ne može da reši zbog svoje teške materjalne situacije. Najveći strah kod ljudi nije više od otkaza, već od privatnih izvršiteljia.

Upotreba privatnih izvršitelja za prinudnu naplatu dugova za komunalije je preskupa za utužene potrošače. Izlažu se ogromnim troškovima postupka pred privatnim izvršiteljem, koji je preduzetnik, i čiji je prevashodni interes da ostvari što veću zaradu i profit. To što je on pravnik i dalje ne znači da su mu pravo i pravičnost na prvom mestu.

Korišćenje izvršitelja za prinudnu naplatu komunalija nije u javnom interesu. Ono je u isključivom interesu malog kruga ljudi – samih izvršitelja (to im je, kao isključiva nadležnost, ključni izvor finansiranja i bogaćenja), nekolicine advokata koji rade za javna komunalna preduzeća, kao i zaštite monopola komunalnih preduzeća, to jest zaštite odomaćene prakse da svoj monopol zloupotrebljavaju, suprotno odredbama Ustava, Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o zaštiti potrošača i drugih propisa, međunarodnih i domaćih.

Naš sindikat je sa još deset organizacija i udruženja iz Srbije od 10. avgusta 2015. godine do kraja avgusta pokrenuo potpisivanje peticije, koju je potpisalo 10.154 građana, da se stopiraju izvršenja od strane privatnih izvršitelja i agencija, da se izmeni Zakon o izvršenju i obezbeđenju i donese novi Zakon o imovinskom cenzusu sa socijalnim kartama porodica. Zato smo 22. oktobra 2015. godine sa još dvadeset organizacija i udruženja uputili zahtev Vladi Srbije i izvršnoj gradskoj vlasti Niša da donesue odluku grada kojom će STOPIRATI izdavanje predloga za izvršenje od strane javnih komunalnih preduzeća u Nišu za socijalno ugrožene kategorije stanovnika, dok se ne donese novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju. Nisu nam odgovorili, tako da nastavljamo sa pritiskom.

Mora se voditi stalna borba za uticaj građana na donošenje odluka opštinskih i gradskih rukovodstava posebno u oblasti komunalnih usluga. Do prave demokratije, vladavine naroda se ne može doći ako se vlast i odluke prepuste samo izabranim predstavnicima naroda. Da bi se sprečili pokušaji manipulacija mišljenjem građana i rezultatima referenduma i narodnih inicijativa, neophodno je uvesti potpunu javnu kontrolu u radu svih javnih institucija i preduzeća, kao i potpunu javnu kontrolu u upravljanju medijima i referendumskim procesima od strane građana. U suprotnom, lideri političkih partija i raznih interesnih grupa će iskoristiti uticaj i ogromna finasijska sredstva koja su akumulirali u predhodnom periodu da utiču na kreirenje mišljenja građana i rezultata referenduma i narodnih inicijativa.

Svako javno delovanje je političko delovanje, a onaj ko se ne bavi time je politički „idiot“, reči su Aristotela. Poštena vlast ne postoji, jer prilika pravi lopova, a moć opija. Rešenje nije u čekanju poštenih političara, nego u tome da se uklone pretpostavke koje dovode do toga da vlast ne radi u opštem inetresu.

Autorka je diplo. ekon, predsednik Sindikata SZROV SRBIJA

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari