Beograd je pretposlednji na listi sigurnih gradova, ne zbog nasilnih zločina kojih nema mnogo, već zbog mita i korupcije, krađa i vandalizma, ocenjeno je Indeksom kvaliteta života koji svake godine izrađuje Merser konsultantska firma iz Velike Britanije.

Na listi koju je Merser sačinio na svetskom nivou, Beograd je na 138. mestu po kvalitetu života od ukupno 231 grada koji su ispitivani.

Bez obzira da li je reč o zemljama sa visokom stopom kriminala ili zemljama koje su ugrožene terorističkim napadima ili pretnjama, Merser svake godine objavljuje analizu koja obuhvata i podatke o sigurnosti u evropskim gradovima.

Na ovogodišnjoj listi prvo mesto je zauzeo Kijev, kao najnesigurniji grad u Evropi zbog civilnih pobuna i odnosa sa Rusijom. U Kijevu su česte krađe, vandalizam, nasilni protesti u kojima stotine ljudi gine ili je povređeno, navodi se u obrazloženju.

Odmah za njim je Beograd zbog mita, korupcije, krađa i vandalizama. Prati ga Atina, u kojoj su česte nasline demonstracije, i protok migranata, a nezaposlenost i siromaštvo su u porastu prethodnih godina. U grupi nesigurnih gradova su još dve prestonice Jugoistočne Evrope – Sofija i Budimpešta. Bugarska prestonica je na 4. mestu nesigurnosti zbog socijalne uznemirenosti koja vlada ovim gradom, kako navodi Merser, a ujedno se nalazi u najsiromašnijoj zemlji Evropske unije. Budimpešta se našla na 5 mestu jer je pogođena migrantskom krizom zbog čega su u gradu česti bili prizor haosa na železničkim stanicama i protesti na ulicama.

U nešto sigurnijoj grupi gradova su Madrid, kome se zamera na protestima nezadovoljnog stanovništva zbog mera štednje, kao i Rim i Riga (Estonija) kojima su zajedničke opasnosti prostitucija, organizovani kriminal, kao i uzbune zbog mogućih terorističkih napada. Bukureštu i Zagrebu zamera se korupcija i sitan kriminal, ali većih opasnosti nema pa se oni visoko kotiraju na pomenutoj listi Mersera. Međutim i London i Pariz su na dobrim pozicijama što se tiče indeksa kvaliteta života, ali uz ove prestonice se vezuje velika mogućnost za teroristički napad pa stoga i osećaj nesigurnosti.

Kako Merser ocenjuje, sigurnost pojedinca u gradu povezana je sa vezama grada sa drugim zemljama, unutrašnjom stabilnošću, stopom kriminala i policijskim ili sigurnosnim snagama.

Neki od najvećih i najuticajnijih zapadnoevropskih gradova nisu se našli na listi najsigurnijih. Ugrozile su ih stope sitnog kriminala i teroristički napadi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari